Da, saudijski kralj Salman je izjavio da njegova zemlja podržava napore Sjedinjenih Američkih Država da prekine rat u Jemenu. Konflikt na Bliskom istoku za Kraljevinu je najveći prioritet. Pored toga Rijad se angažuje i za rješenje rata u Siriji. To je objasnio kralj obraćajući se Šuri, najvišem savjetodavnom tijelu u zemlji u svom godišnjem govoru.

Ti ciljevi su prvenstveno imali jednu svrhu: da vrate saudijsku politiku na njen tradicionalni kurs, piše politolog Marwan Kabalan na internet stranici katarske Al-Jazeere. Razlog: saudijska politika je nakon navodnog ubistva novinara Jamala Khashoggija sa svih strana masivno kritikovana.

Kraljeva ispovijest sinu?

Međutim, Kabalan tvrdi da je jedna stvar upala u oči: kralj Salman je o navodnom ubistvu Khashoggija govorio samo indirektno i sporadično, odnosno samo u jednom dijelu govora u kojem je hvalio pravosudni sistem države, koji kako kaže kralj, „ispunjava svoju funkciju u korist pravde".

Tu izjavu Kabalan smatra kao priznanje kralja prijetolonasljedniku Mohammedu bin Salmanu.

Ukoliko bi ova procjena bila tačna, govor bi mogao ukazati na budući kurs kraljevske kuće u aferi Khashoggi i s tim povezano pitanje buduće uloge prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.

Prema mišljenju kralja, slučaj Kashoggi je riješen hapšenjem 18 sumnjičenih - za pet njih pravosuđe traži smrtnu kaznu. To bi u očima državne vlasti Saudijske Arabije  značilo da je prijestolonasljednik nevin i mogao bi da nastavi da vodi posao. Na to navodi i činjenica da će prijestolonasljednik predstavljati zemlju na samitu G20 u Argentini.

Međutim, da li će zaista i doći do toga što je kralj u svom govoru navodno najavio, još uvijek se ne zna.

Saudijska kraljevska kuća se mora izboriti sa jednom osnovnom poteškoćom, izjavio je saudijski aktivista Abdul Aziz al-Moayyed koji danas živi u Irskoj, u razgovoru za DW: „Kraljevska kuća ne dobija legitimitet od svojih građana, nego iz inostranstva. Mohammed bin Salman bi se mogao u jednom trenutku popeti na ljestvici ukoliko bi dobio zeleno svijetlo iz SAD-a."

SAD: Kritika prijestolonasljednika

U SAD-u je sve češća kritika upućena prijestolonasljedniku – posebno nakon što je CIA objavila da je sam prijestolonasljednik naredio ubistvo Khashoggija. Američka tajna služba je za naredni utorak najavila sveobuhvatni izvještaj o ovom slučaju.

S druge strane, američki predsjednik Donald Trump se ne slaže sa procjenom CIA-e. On je proteklog vikenda izjavio da je zaključak izveden „veoma naglo". Prijestolonasljenik Salman mu je više puta potvrdio da nema nikakve veze sa ubistvom.

Međutim, u Washingtonu ima sve više uticajnih glasova koji protivrječe predsjedniku. Prijestolonasljednik je „neuravnotežen" i „iracionalan", izjavio je republikanski senator Lindsey Graham. On ne može da vjeruje da MsB nije znao ništa o zavjeri. „Ako je on lice i glas buduće Saudijske Arabije, onda kraljevinu čekaju teška vremena na međunarodnoj sceni", izjavio je Graham.

Slično se izjasnio i njegov kolega, također iz Republikanske stranke, senator Rand Paul. "Čini mi se da ima i previše dokaza da je princ bio upleten", izjavio je on. „Mi moramo kazniti onog koji je to naredio."

Problemi  povlačenja sa pozicije

Izraelski list "Haaretz" u jednoj analizi navodi da postoje poteškoće kada je u pitanju povlačenje princa sa njegove pozicije prijestolonasljednika. MbS je navodno 2006. godine od strane porodičnog vijeća izabran da naslijedi kralja . Ovo vijeće također ima nadležnost da princu oduzme taj mandat, ali to se još nikada nije desilo. I druga mogućnost za njegovu smjenu je problematična, navodi se u listu Haaretz – a to je da sam kralj to odluči. Međutim, time bi kralj Salman sam priznao svoju grešku.

MbS će vjerovatno i sam svim silama pokušati spriječiti da ga smijene, pretpostavlja ovaj list. „Nakon što je prijestolonasljednik bio spreman da žrtvuje dva svoja najbolja savjetnika kako bi umirio Sjedinjene Američke Države i međunarodnu zajednicu, neće još i dobrovoljno odlučiti da se povuče sa svoje pozicije."

Osim toga, princ u velikoj mjeri ovisi od SAD-a, navodi list. Jer tamo će tri različite instance odlučivati o njegovoj sudbini: CIA, Kongres i javno mnjenje.

Sa pilom za kosti u otmicu?

Ako je pretpostavka tačna, od političke sudbine prijestolonasljednika se ne može očekivati ništa dobro: vodeći mediji su se već davno okomili na njega, ali ne zaobilaze ni Trumpa. „Vaše visočanstvo, zašto ste za otmicu ponijeli pilu za kosti?" naslov je teksta u Washington Postu - lista za koji je Jamal Khashoggi također pisao. U eseju se još jednom detaljno raspravlja o lancu nedovoljnih dokaza i argumenata, kojeg je razvila vlada Saudijske Arabije nakon smrti Kashoggija. U eseju je u vezi najnovijih dokaza postavljeno i pitanje američkom predsjedniku: „Zašto podržavate ovog kriminalca?

SAD i Saudijsku Arabiju povezuje mnogo toga: saudijske investicije u SAD-u, tržište naftom, strategijsko partnerstvo protiv Irana. Prijestolonasljednik je uvjeren da vodeće američke političare može ubijediti u svoju nevinost. Možda mu i pođe za rukom. „Ali to ne znači da ćemo i mi ostali povjerovati u to", piše Washington Post.

Rastući pritisak 

I na međunarodnom nivou raste pritisak na Kraljevinu Saudijske Arabije. U utorak (20.11.) je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova donijelo odluku o zabrani ulaska u zemlju za 18 osumnjičenih, te potpunu obustavu izvoza oružja. Prema navodima Ministarstva, zabrana ulaska u zemlju se ne odnosi na prijestolonasljednika.

I u arapskim medijima raste pritisak. List "Al arabi al-jadeed", koji je povezan sa Al-Jazeerom, piše da Trumpova administracija kada je u pitanju Saudijska Arabija prati jasno definisane interese. „Koliko još dugo sebi SAD može priuštiti da svijetu svojim primjerom pokazuje da se pravda, ljudska prava i sloboda više ne računaju i da su krvavi autokrati kao što je MbS  uvijek u pravu i da ne moraju polagati račune?"

U konačnici, pritisak na Saudijsku Arabiju raste sa svih strana - kako s polja, tako i iznutra. "I građani Saudijske Arabije su nezadovoljni porezima, stopom nezaposlenosti, ratom u Jemenu i slanjem saudijskog novca u inostranstvo. Uz to vlada i jak osjećaj straha", zaključuje aktivista Aziz al-Moayyed za DW.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android