U Njemačkoj i Austriji većina građana odbacuje moguće proširenje Evropske unije, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Istraživanje Eurobarometra, objavljeno u septembru 2025., pokazalo je da na nivou cijele EU postoji „većina od 56 posto" koja podržava prijem novih članica. Međutim u Njemačkoj i Austriji "sa 49 odnosno 45 posto podrške pristalice proširenja EU su u manjini". U Češkoj i Francuskoj je samo 43 posto ispitanika podržalo ideju prijema novih država.

„Odbijanje ima veze i s lošim imidžom kandidata", ističe FAZ i ukazuje da su osim Turske, koja formalno ima status kandidata i već godinama ne igra ozbiljnu ulogu u raspravi o proširenju, sve ostale zemlje kandidati iz istočne Evrope: šest sa Zapadnog Balkana te Moldavija, Ukrajina i Gruzija, koja trenutno također nije ozbiljan kandidat.

„U svim tim državama ekonomski učinak je ispod prosjeka sadašnjih članica. To ne izaziva oduševljenje, naročito ne u Austriji i Njemačkoj. Kandidati se često percipiraju kao države koje više uzimaju nego što daju. Takva percepcija je nepravedna, ali ipak prisutna u javnosti", kaže se dalje u tekstu.

Mala podrška učlanjenju BiH u EU

Dodaje se i da u „skeptičnoj Austriji" ipak postoji podrška proširenju EU ali se ona odnosi samo na Norvešku (62 posto) i Island (57 posto) kao i da je to „slično i u Njemačkoj".

„Norveška i Island ne izazivaju strah i doživljavaju se kao potencijalno obogaćenje za EU. Dok pitanje Norveške trenutno nije aktuelno, Island bi uskoro mogao postati relevantan kandidat – ako se građani na referendumu zakazanom za kraj augusta izjasne za obnovu pregovora o pristupanju, koji su prekinuti 2015. godine", navodi Martens.

Naglašava i kako ogromna većina u EU odbacuje članstvo balkanskih i istočnoevropskih kandidata. „Samo 25 posto ispitanika u Austriji podržava ulazakBosne i Hercegovine u EU. Iako je to najviši rezultat među ‚nepoželjnima‘ i dalje je vrlo nizak."

„Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Ukrajina imaju po 20 posto podrške, Albanija 17 posto, a Moldavija samo 16 posto. Najlošije su prošle Srbija i Kosovo, sa po svega 15 posto podrške za članstvo", navodi Martens.

Crna Gora u paketu sa Islandom u EU?

Ovakvi rezultati su posebno teški za Crnu Goru, koju Evropska komisija već dugo naziva „predvodnicom" među  balkanskim kandidatima. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen redovno hvali napredak Crne Gore. Zaista, Crna Gora je jedina zemlja kandidat koja je otvorila svih 33 pregovaračkih poglavlja i zatvorila više nego bilo koja druga – trenutno 14. Cilj joj ječlanstvo do 2028. godine.

Međutim, vlasti u Podgorici su svjesne rezervi prema balkanskim zemljama. Zato se pojavila ideja da Crna Gora pokuša ući u EU zajedno s manje kontroverznom državom. Ako se na islandskom referendumu podrži nastavak pregovora, Crna Gora bi mogla pokušati iskoristiti pozitivan imidž Islanda i ostvariti tzv. „tandem-pristupanje". Ako se Islandu otvore vrata, Crna Gora bi „prošla zajedno s njim". Brojčano, to, kako piše FAZ, ne bi bio problem – obje zemlje zajedno imaju jedva nešto više od milion stanovnika.

FAZ dalje navodi kako je crnogorski list „Pobjeda" intervjuirao islandsku ministricu vanjskih poslova Katrín Gunnarsdóttir. O ulasku Crne Gore u EU u paketu sa Islandom ona je izbjegla direktan odgovor ali je na pitanje, da li bi buduće članice trebale biti primane bez prava veta kako bi se očuvala funkcionalnost EU, odgovorila da „Island vjeruje u saradnju pod jednakim uslovima i da svaki dogovor s EU to mora odražavati".  

"To je i zvanični stav Crne Gore. Da li je takav stav realan, moglo bi se pokazati već naredne godine", zaključuje Michael Martens u tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung.