Privredna kriza ugrožava ljudska prava
28. maj 2009Svjetska privredna kriza će u znatnoj mjeri uticati na stanje ljudskih prava. „Kriza će vjerovatno osiromašiti između 50 i 90 miliona ljudi“, smatra direktor evropskog odjela organizacije Amnesty International Nikolas Beger. Generalni sekretar Amnesty Internationala, Irene Kahn (Irene Kann) napominje da se previše pažnje pridaje svjetskoj privrednoj krizi: „Svjetske vođe se koncentišu samo na privrednu krizu. Želimo im poručiti da se ne radi samo o privredi već i o nepravdi, nesigurnosti i neravnopravnosti.“
Siromašni najviše pogođeni
Amnesty International u izvještaju navodi da je najveća žrtava povrede ljudskih prava siromašno stanovništvo koje uglavnom nema mogućnosti obrazovanja: „Kriza daleko više utiče na one koji žive na ivici društva i koji su siromašni i diskriminirani. Države smanjuju svoje budžete. Socijalna napetost i uticaji ekstremista su u porastu“, upozorila je generalna sekretarka organizacije Amnesty International.
Sloboda mišljenja se kriši u 81 od 157 zemalja koje su navedene u izvještaju. Zbog svog uvjerenja, iza rešetaka se nalaze osobe u 50 zemalja, a 27 država, među kojima je i Njemačka, isporučuju nepoželjne useljenike čak i onda kada postoji mogućnost da oni budu izloženi zlostavljanju progonu ili osuđeni na smrtnu kaznu.
Evropske zemlje na meti kritika
AI kritikuje i Njemačku zbog toga što ne spriječava protjerivanja osoba u zemlje u kojima postoji realna mogućnost da će biti zlostavljani. Olduke se uvijek, kako se navodi, obrazlažu „diplomatskim garancijama“. Organizacija za zaštitu ljudskih prava u najnovijem izvještaju navodi navodi još nekoliko evropskih zemalja u kojima se krše ljudska prava. Tako Italija, Češka i Mađarska ograničavaju Romima pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti do mjere koja se graniči sa aparthejdom. Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Litvanija i Letonija krše slobode mišljenja jer su se suprostavile održavanju parade homoseksualaca.
Kada je riječ o novom američkom predsjedniku Baraku Obami, Amnesty je podijeljenog mišljenja. Ova organizacija pozdravlja puštanje na slobodu nekoliko zatvorenika iz Gvantanama i Obaminu odluku o zabrani zlostavljanja. Međutim, AI Obami prebacuje „uljepšavanje“ krivičnih gonjenja protiv saradnika CIA-e koji su vršili zlostavljanja. Napominje se također da se protuzakoniti vojni tribunali napokon moraju ukinuti zatvoreni.
Autor: Mehmed Smajić
Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić