„Erdoğanova stranka odbacila je prijedlog zakona o priznavanju genocida u Srebrenici" – vijest je koju su u srijedu (12.11.) samo dan nakon komemoracije i ukopa žrtava genocida u Srebrenici prenijeli mnogi bosanskohercegovački i regionalni mediji. Opoziciona Republikanska narodna stranka (Cumhuriyet Halk Partisi - CHP) predložila je zakon prema kojem bi se 11. juli proglasio „Danom sjećanja na genocid u Srebrenici" u znak sjećanja na ubistva više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka koja su počinili Vojska i policija Republike Srpske u Srebrenici jula 1995. Zakon je predložio poslanik CHP-a Hasan Ozturk, koji je kasnije na Twitteru napisao da mu je u Skupštini Turske „isključen mikrofon“ dok je govorio o spomenutom zakonu. „Poslanici AKP-a su, nažalost, odbili taj prijedlog", napisao je Ozturk.

Stranka pravde i razvoja (Adalet ve Kalkınma Partisi – AKP) je najuticajnija politička partija u Turskoj i sa koalicijskim partnerima ima većinu u Velikoj narodnoj skupštini Turske. Lider ove stranke je aktuelni turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. On je, uoči komemoracije u Potočarima, poslao poruku da se „genocid u Srebrenici nikada ne smije zaboraviti“, te da Turska koja je sada „mnogo snažnija i uvaženija nego prije 28 godina" neće dozvoliti da se nešto slično ponovi. Zato je vijest da je njegova AKP u Skupštini Turske odbila spomenuti zakon izazvala brojne reakcije u BiH, posebno na društvenim mrežama.

Reakcije u BiH

„On (Erdogan -op. aut.) nikada javno nije osudio separatističku politiku trenutno najvećeg dušmana BiH, Milorada Dodika“, napisao je na Twitteru član Predsjedništva Socijaldemokratske partije BiH Damir Mašić, dodajući kako se njegova kritika ne odnosi na „bratski turski narod i državu Tursku". Zbog političkih i prijateljskih veza sa Erdoğanom, u pojedinim komentarima je kritikovan i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, ali se on i SDA nisu oglašavali u vezi sa ovim slučajem. 

Bivši ambasador BiH u Turskoj Hajrudin Somun za DW kaže da su samo „neupućeni“ mogli biti iznenađeni ovakvim ishodom sjednice Turske skupštine. „Nimalo me ne iznenađuje takav pristup turskog parlamenta u kojem već godinama Erdoğanova AKP i Stranka nacionalnog pokreta (Milliyetçi Hareket Partisi – MHP) imaju većinu", kaže Somun. On pojašnjava da je odbijanje Turske skupštine da usvoji zakon koji je predložila CHP „u skladu sa dosadašnjom praksom svih turskih vlada još od Atatürka da se protjerivanje i pogrom Jermena za vrijeme Prvog svjetskog rata odbija nazvati genocidom", a zakonska regulacija genocida u Srebrenici mogla bi aktuelizirati i pitanje zločina nad Jermenima. 

Hajrudin Somun: „Odnosi Turske i Srbije nemaju veze s ovim slučajem“

„Zato se taj se princip primjenjuje i kada je riječ o drugim zločinima genocida, uključujući Srebrenicu. Čak i da je AKP imala skupštinsku većinu za usvajanje predloga opozicijske CHP stranke, poslanici AKP ne bi glasali za predloženi zakon i to nema nikakve veze sa odnosima Turske i Srbije, što se spominje u nekim komentarima", kaže Somun.

Pomenuti zakonski prijedlog i odnose Turske i Srbije prvi je doveo u vezu turski aktivista za ljudska prava i zastupnik prokurdske Stranke zelene ljevice Ömer Faruk Gergerlioğlu. On je, kako prenosi Balkanska istraživačka mreža (Balkan Investigative Reporting Network – BIRN), kazao da postoje tri razloga zbog kojeg je zakon odbijen u Skupštini Turske. „Prvo, oni ne žele ulaziti u raspravu o genocidu jer ne žele pogoršati odnose sa Srbijom. Drugo, odbili su ovaj prijedlog zakona jer ga je glavna opozicijska stranka CHP donijela u parlament. Treće, boje se njegovih efekata zbog rasprave o jermenskom genocidu“, rekao je Gergerlioğlu.

Zloupotreba Srebrenice u političke svrhe

Osnivač portala Politički.ba Sead Numanović smatra da je u ovom slučaju Srebrenica u Turskoj zloupotrebljena u političke svrhe. „Opozicija predlaže zakon za koji unaprijed zna da neće proći i da će Erdoğanovu AKP dovesti u neugodnu poziciju, na šta je vlast i nasjela. Začuđen sam, jer mi nije poznato da su se kurdski politički čelnici u Turskoj do sada zauzimali za BiH i Srebrenicu“, kaže Numan ović za DW.

Direktor Memorijalnog centra „Srebrenica Potočari“ Emir Suljagić nije želio komentirati odluku Turske skupštine, ali je za DW kazao da je zahvalan Turskoj na dosadašnjoj pomoći. „Da nije bilo Turske države i Vlade, Memorijalni Centar Srebrenica bi još uvijek bio hrpa gvožđa koja curi na sve strane. Pomoć koju je turska država pružila Memorijalnom centru Srebrenica, mjeri se milionima eura“, rekao je Suljagić. 

Kontinuitet turske politike

Pojedini mediji u BiH žestoko su kritikovali odluku Turske skupštine da odbije prijedlog CHP-a. Dnevni Avaz piše da „visoki zvaničnici Turske na deklarativnom nivou priznaju genocid u Srebrenici“, ali da „na institucionalnom nivou do toga nikada nije došlo". „Usvajale su se neobavezujuće i pravno irelevantne deklaracije kojima se osuđuje genocid, ali ova država nikada nije usvojila zakon o negiranju genocida u Srebrenici. To nije neka nova stvar koja je došla s Erdoğanovom strankom, nego samo kontinuitet državne politike Turske“, piše Sedin Spahić za Avaz. On, također, odluku Turske skupštine dovodi u vezu sa zločinima protiv Jermena.

Zbog natpisa u pojedinim bh. medijima da je „Erdoğanova partija odbila usvajanje prijedloga zakona o priznavanju genocida u Srebrenici", reagirala je Ambasada Republike Turske u BiH navodeći da je vijest prožeta „kontradiktornostima" i da predstavlja „pokušaj dezinformisanja“ javnosti. Ambasada podsjeća da „Republika Turska sa svim svojim institucijama priznaje genocid u Srebrenici i s tim u vezi prihvata odluke međunarodnih sudova bez potrebe za dodatnim zakonom". To je ponovio je i turski ambasador u BiH Sadık Babür Girgin tokom susreta sa članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem u srijedu (13.7.) u Sarajevu.

Turska deklaracija o Srebrenici

U saopštenju Turske ambasade navodi se i da je prije dva dana „šest parlamentarnih stranaka u Velikoj narodnoj skupštini Turske, uključujući AKP i MHP, usvojilo i zajedničku deklaraciju povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici". U deklaraciji se osuđuje genocid u Srebrenici i podsjeća da je riječ o najvećem zločinu u Evropi nakon 2. svjetskog rata. „Ovaj zločin je odlukom Međunarodnog suda pravde od 26. februara 2007. godine kvalificiran kao genocid. Osim toga, u odlukama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju navedeno je da je ono što se dogodilo u Srebrenici bio genocid", navodi se u turskoj deklaraciji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu