U podužem tekstu pod naslovom: „Prljava predizborna borba protiv mladog protestnog pokreta", novinar Zidojče cajtung Florijan Hasel opisao je situaciju u Srbiji uoči izbora. On na početku citira izjavu Momčila Marjanovića, bivšeg „člana Srpske napredne stranke, za balkansku istraživačku mrežu BIRN", o tome kako je ta stranka angažovala lažne demonstrante, plaćene državnim novcem, organizovala zastrašivanje političke opozicije i fizičko nasilje.

„Marjanović, koji ima 54 godine, pred kamerama BIRN-a ispričao je da je godinama primao platu za radno mjesto koje zapravo nije postojalo, u gradskom preduzeću za upravljanje grobljima u Novom Sadu, drugom po veličini gradu u Srbiji. Osim toga, od novembra 2024. dobijao je od direktora državnog preduzeća za proizvodnju toplotne energije u Novom Sadu ili njegove sekretarice između 350.000 i 400.000 evra, namijenjenih plaćanju batinaša i kupovini glasova."

U članku se navodi da Marjanovićeva otkrića, koja bi, prema mišljenju uglednih pravnika, morala da budu predmet istrage više tužilaštava, dolaze u napetom trenutku, neposredno pred parlamentarne izbore zakazane za 25. oktobar.

Prvi put nakon više od decenije ugrožena Vučićeva vlast

U tekstu su potom objašnjeni politički protesti u Srbiji koji su počeli u novembru 2024. nakon pada nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, te kako su se proširili na čitavu zemlju. „Prvi put poslije više od decenije ugrožena je vlast autokrate Aleksandra Vučića, koji upravlja Srbijom od 2012. godine."

Predsjednik Srbije sada namjerava da – kako autor primjećuje – po Putinovom receptu zadrži vlast u rukama kao premijer.

Autor podsjeća da su i parlamentarne izbore u decembru 2023. pratili brojni slučajevi manipulacija, te da je EU u julu 2026. iznijela veoma kritičku ocjenu stanja u Srbiji, ukazujući na nedostatak vladavine prava i „odsustvo stvarne političke debate“, čak i u parlamentu. Navodi i da su posmatrači OEBS-a 9. oktobra izvjestili i o navodima o „brojnim slučajevima zastrašivanja“ opozicionih aktivista tokom izborne kampanje, uključujući i fizičko nasilje.

Prljava izborna kampanja i studentska lista

„Otkako je Vučić raspisao izbore, Srbija prolazi kroz predizbornu kampanju prljaviju nego ikada, čak i po sopstvenim mjerilima. Najuglednija organizacija za praćenje izbora, CRTA, zabilježila je već tokom prve tri nedjelje kampanje 49 napada navodnih batinaša bliskih vlastima na opoziciju" piše novinar Zidojče cajtunga, i dodaje:

„Razlog bi mogao da bude to što se Vučić prvi put suočava sa opozicijom koja bi, u uslovima poštene kampanje i regularnih izbora, imala realne šanse za pobjedu."

 U članku je objašnjeno i kako je formirana lista „Studenti pobjeđuju" i da se na njoj uglavnom nalaze profesori, umjetnici i preduzetnici. „Listu predvodi Ilija Srdanović, profesor medicine iz Novog Sada i harizmatičan govornik, koji je, ipak, većini građana Srbije do sada bio nepoznat."

Autor, pozivajući se na portal Istinomjer, navodi i podatke o demonizaciji studentskog pokreta ili Srdanovića u provladinim medijima. S druge strane, Aleksandar Vučić se pojavljuje na skupovima na koje se autobusima dovoze „navodne pristalice vlasti".

Navodi se i podatak fondacije Šer prema kojem je najmanje 14 studentskih predstavnika bilo nezakonito špijunirano preko mobilnih telefona pomoću izraelskog špijunskog softvera Pegazus.

Nakon prikaza promjena u redakcijama TV N1, te listova Nova i Danas, autor navodi i da je otkaz dalo deset istaknutih novinara televizije N1.

Sumnje u regularnost izbora

„Pitanje je koliko će ovog puta biti manipulacija na biračkim mjestima i u državnoj izbornoj komisiji, koja ima ključnu ulogu u izbornom procesu", navodi se između ostalog u tekstu i podsjeća da je od maja u Srbiji izdato čak 236.000 novih ličnih karata koje su preduslov za upis u birački spisak.

„Na ranijim izborima srpski posmatrači izvještavali su o biračima prijavljenim na fiktivnim adresama, kao i o autobusima kojima su birači iz Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini, organizovano dovoženi u Beograd."

A napominje se i da vlasti pokušavaju da otežaju ili onemoguće glasanje za više od 100.000 građana Srbije, koji su se prijavili da glasaju u inostranstvu. Oni mogu da glasaju isključivo na sam dan izbora, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije u inostranstvu, i to tačno u vrijeme kada su biračka mjesta otvorena u Srbiji, od 7 do 20 časova. Što će zbog vremenske razlike, posebno za one koji žive na udaljenim kontinentima, biti izuzetno teško, piše između ostalog Zidojče cajtung.