„Nismo stigli tamo gdje smo već odavno morali da budemo", izjavio je državni ministar u Ministarstvu spoljnih poslova Mihael Rot (SPD) u Berlinu. On je na video-konferenciji ministara EU kojom je predsjedavao, izrazio razočarenje zbog toga što Evropska unija još jednom nije mogla da se dogovori o početku zakašnjelih pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Kao jedina od 27 zemalja-članica, Bugarska je blokirala otvaranje tzv. intervladine konferencije za formalni početak pregovora. „To je težak udarac", ocijenio je Rot. Pritom je mislio kako na zemlje-kandidate, tako i na njemačko predsjedavanje Savjetom EU. Njemačka kancelarka se kod Bugara lično zalagala za Sjevernu Makeodniju. Bez uspjeha. Mihael Rot kaže da je „veoma razočaran".

Prigovor iz Sofije

Bugarsko „ne" baca sumnju na obećanja Evropske unije, smatra Rot. Nova blokada bi bila opasna za stabilnost i bezbjednost čitavog regiona. Još u martu 2020. sve članice EU, uključujući i Bugarsku, izjasnile su se za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijeom i Albanijom. Trebalo je samo još utvrditi datum.

Ali, onda je ovog ljeta Sofija odjednom počela da od Skoplja zahtjeva da prizna da je makedonski jezik u stvari samo jedan dijalekat bugarskog. Sjeverna Makedonija je to odbila, jer bi se tako odrekla svog nacionalnog identiteta. Napetosti između te dvije države teško mogu da razumiju ostale države-članice EU, smatraju diplomate u Briselu. Posebno zbog toga što dvije zemlje vezuje Sporazum o prijateljstvu iz 2017.

Njemački državni ministar Mihael Rot još jednom je ukazao na to koliko je Sjeverna Makedonija uložila napora u dosadašnjem pristupnom procesu. Ta zemlja je morala da promijeni ime zbog decenijskog spora sa Grčkom oko pitanja nacionalnog identiteta. Sjeverna Makedonija još od 2005. ima status kandidata.

Skoplje ne treba da odustane

Potpredsjednik Evropske komisije, Maroš Šefčovič, koji se u video-konferenciju uključio iz Brisela, pozvao je Makedonce i Albance da ne odustaju. „Nije pitanje da li će ili neće biti pristupnih pregovora, već samo kada će oni da počnu", izjavio je Šefčovič.

I Mihael Rot je zahtijevao od vlade u Skoplju da se ne obeshrabri. „U pitanju je samo jedna jedina zemlja koja je protiv." Sljedeće godine, tokom portugalskog predsjedavanja EU, postići će se, kaže, proboj.

Ali, da li je zaista u pitanju samo jedna zemlja koja je takoreći u opoziciji? Evropske diplomate pričaju da se Holandija i dalje premišlja kada je riječ o pristupnim pregovorima sa Albanijom. „U ovom trenutku ona to međutim ne govori otvoreno, već se šćućurila iza Bugarske", kaže jedan diplomata. Holandija je ovog ljeta zahtijevala da Albanija sprovede reformu zakonodavstva, iako je Evropska komisija i Albaniju i Sjevernu Makedoniju označila kao „zrele za pristupne pregovore".

Malo toga se uradilo i kod zemalja, sa kojima se već vode pristupni pregovori. Srbija na primjer nije otvorila nijedno novo od 35 pregovaračkih poglavlja. „Napredak u pregovorima nije na nama, već najviše na zemljama-kandidatima", rekao je Rot. Napredak Srbije u reformama pravosuđa, ali i kada je riječ o slobodi medija i rešavanju regionalnih konflikata, nije, kaže, bio zadovoljavajući.

Poljska i Mađarska blokirale budžet

Blokade i veta otežali su njemačko predsedavanje EU i kada je riječ o jednoj drugoj temi. Pregovori o višegodišnjem budžetu EU, fondovima za pomoć zbog pandemije korona virusa i mehanizmu za provjeru funkcionisanja pravne države zakočeni su dva dana uoči odlučujućeg samita EU. Mađarska i Poljska blokirale su usvajanje, jer smatraju da je pretjerivanje ako se preispita vladavina zakona u tim državama. A ranije postavljeni rok je ovog utorka istekao bez ikakvih posljedica.

Državni ministar Mihael Rot, međutim, uvjerava da se i dalje radi „iza kulisa". „Ne prestajemo da pokušavamo." Jedno je pak sigurno, kaže političar SPD, da se ni budžet, ni tekst o vladavini zakona više ne mogu mijenjati.

Evropska komisija između ostalog provjerava plan B: ukoliko bi budžet bio blokiran, 25 zemalja-članica, bez Mađarske i Poljske, mogle bi da usvoje fond za pomoć zbog pandemije kako bi naredne godine investirale 750 milijardi evra u obnovu privrede.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android