1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Problemi koji očekuju novog kancelara

Ralf Bosen
13. decembar 2021

Savezna vlada koju čine SPD, Zeleni i FDP pod vodstvom kancelara Olafa Scholza želi se uhvatiti u koštac s najvećim problemima Njemačke. Borba protiv pandemije je u prvom planu.

Deutschland | Bundesparteitag der SPD | Scholz
Foto: Hannibal Hanschke/AFP/Getty Images

Corona: general za borbu protiv pandemije

Za Olafa Scholza (SPD), novog kancelara Njemačke, rad vlade počinje u krizi pandemije virusom korona: broj infekcija raste do vrtoglavih visina, pri tome zima nije ni počela kako treba. Broj od stotinu hiljada smrtnih slučajeva od korone odavno je premašen. I broj vakcinisanih je iza očekivanja i nada Vlade. Novi savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) rekao je da je ovo najveća zdravstvena kriza u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata. “Vrlo mi je jasno da će to biti i najteži zadatak u mom životu”, rekao je Lauterbach.

Centralnu ulogu u borbi protiv pandemije preuzima Krizni štab u kancelarskom uredu. Njegovi zadaci: koordinacija i suradnja u kontroli kampanje vakcinisanja kao i jačanje isporuke i distribucije vakcina. Krizni štab se sastoji od predstavnika savezne i državne vlade, kao i stručnjaka iz virusologije, epidemiologije, sociologije i psihologije. Na njegovom čelu je 56-godišnji general Bundeswehra Carsten Breuer. On slovi kao stručnjak za logistiku s velikim iskustvom u kriznom upravljanju.

"U ustanovama u kojima se njeguju posebno ranjive skupine, vakcinisanje bismo trebali učiniti obveznim”, najavio je još jednu inicijativu Scholz. Proširenje na opće obvezno vakcinisanje mora se, rekao je Scholz, ispitati ovisno o situaciji. Planirano je veće raspoređivanje mobilnih timova za vakcinisanje, koje bi također trebalo biti moguće u apotekama. 

“Vrlo mi je jasno da će to biti i najteži zadatak u mom životu”, rekao je Karl Lauterbach.Foto: Michele Tantussi/REUTERS

Vanjska politika: između sukoba i suradnje

Olaf Scholz i nova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock iz Zelenih od samog početka moraju djelovati kao vanjskopolitički krizni menadžeri. S obzirom na kretanje ruskih trupa i američka upozorenja o invaziji na Ukrajinu, Scholz je rekao da napore treba usmjeriti na sprječavanje Rusije da se upusti u sukob s Ukrajinom. Potrebno je “novo razumijevanje” da se granice u Europi ne smiju mijenjati, rekao je Scholz

U vezi s razmještanjem ruskih trupa, dalji odnos bi, kada je riječ o plinovodu Sjeverni tok 2, koji bi trebao dovesti ruski plin u zapadnu Europu zaobilazeći Ukrajinu, također na domaćem terenu mogao pokazati kao ispit za novu vladu: Baerbock je protiv pokretanja plinovoda u pogon, SPD je za.

U koaliciji Semafor postoji suglasnost o tome da se nastavi s prethodnim njemačkim naporima za stvaranje "snažne, suverene i otvorene Europske unije", kako je rekao Scholz. Cilj njegovog prvog putovanje na novoj dužnosti bio je Pariz (10. 12. 2021.). Baerbock je dva dana ranije otputovala također u Francusku. U četvrtak je posjetila Bruxelles, a u petak poljsku prijestolnicu Varšavu.

Prema koalicijskom sporazumu, nova savezna vlada želi ojačati ovlasti parlamenta EU i poduzeti jače mjere protiv kršenja vladavine prava od strane država članica poput Poljske i Mađarske. EU mora biti sposobnija za međunarodno djelovanje i djelovati ujedinjenije, stoji u sedmom poglavlju pod naslovom "Odgovornost Njemačke za Europu i svijet". 

I ministrica Baerbock i kancelar Scholz su za prvu posjetu odabrali ParizFoto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance

Odnos s Kinom zauzima dosta prostora u sporazumu. Ovdje je riječ je o politici prema Kini koja balansira između ekonomskih interesa i ljudskih prava. Kako bismo mogli "ostvariti naše vrijednosti i interese" u rivalstvu između sustava, potrebna je sveobuhvatna kineska strategija u okviru zajedničke politike EU-a i Kine, stoji u sporazumu.

Kao i u slučaju prethodnih saveznih vlada, sigurnost Izraela je njemački državni interes. Što se tiče situacije u Turskoj, koalicija tamo vidi mnogo "zabrinjavajućih unutarpolitičkih zbivanja i vanjskopolitičke napetosti" te stoga ne želi otvarati nikakve nove pregovore o pridruživanju EU. Vladajuća koalcija želi dati jaču podršku Ujedinjenim narodima kao najvažnijoj instituciji međunarodnog poretka i dosljedno naglašava međusobnu suradnju država.

Obrana: suočavanje sa misijom u Afganistanu

Parlamentarni istražni odbor trebao bi "pozabaviti" evakuacijom afganistanske misije Bundeswehra. Planirano je da komisija istraži 20-godišnji raspored njemačkih vojnika u Hindukušu.

Bundeswehru bi u budućnosti trebalo dopustiti da naoruža svoje dronove. To bi trebalo biti omogućeno pod "obvezujućim i transparentnim uvjetima i uzimajući u obzir etičke i sigurnosno-političke aspekte". "Naoružane bespilotne letjelice mogu pomoći u zaštiti vojnika u misijama u inozemstvu", navodi se u koalicijskom sporazumu.

Zaštita klime: zadatak stoljeća za mnoga ministarstva

Izazov stoljeća – zaštita klime – provlači se kroz gotovo sve odjele i područja odgovornosti. Kao zadatak svih, budući zakoni trebaju proči provjeru njihove učinkovitosti kada je riječ o zaštiti klime. Izgradnjom solarnih sistemia i vjetroturbina treba se ubrzati širenje kapaciteta obnovljivih izvora energije. Ambiciozni ciljevi: do 2030. 80 posto potražnje za električnom energijom treba pokriti iz obnovljivih izvora. Grijanje bi trebalo biti 50 posto klimatski neutralno. Također do 2030. godine bi trebalo biti omogućen potpuni prestanak korištenja ugljena, a era motora s unutarnjim izgaranjem konačno bi trebala doći kraju. 

Zaštita klime je zadatak stoljećaFoto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance

Migracija: olakšano dobijanje državljanstva

Kada je riječ o prijemu u njemačko državljanstvo tu postoje promjene. Kako bi se olakšalo stjecanje njemačkog državljanstva, njegovo dobijanje bi trebalo biti moguće nakon pet godina, a nakon tri godine za posebna integracijska postignuća. Djeca rođena u Njemačkoj od roditelja stranaca postaju Nijemci po rođenju ako jedan roditelj živi u Njemačkoj pet godina. Migracije - kako stoji u ugovoru - treba osmisliti "predvidljivo i realno" i smanjiti "neregularne migracije".

Nova koalicija želi rasteretiti Savezni ured za migracije i izbjeglice kako bi ubrzala postupak izdavanja azila. Izdavanje viza treba digitalizirati i također ubrzati. Zabrane rada "za one koji već žive u Njemačkoj" trebaju se ukinuti.

Posao: Imigracija protiv nedostatka kvalificiranih radnika

Zakonska minimalna plaća se jednokratno povećava na dvanaest eura po satu. Trenutno iznosi 9,60 eura po satu. Stranke koalicije žele se suprotstaviti nedostatku kvalificiranih radnika kroz veće sudjelovanje žena i starijih na tržištu rada, sa više kvalifikacija i više useljavanja.

Zdravlje: Bonus za njegovatelje

Predviđeni su bonusi za medicinsko osoblje u bolnicama i domovima za stare, koje je bilo posebno ugroženo tokom pandemije. Scholz je rekao da će njima najprije biti stavljeno na raspolaganje milijardu eura. Općenito, interes za njegovateljska zanimanja treba povećati i učiniti te poslove privlačnijim: povećanjem plaća i korištenjem više osoblja za rasterećenje skrbnika.

Digitalizacija: demontaža birokracije koja koči

Koalicija Semafor želi Njemačku osposobiti za digitalnu budućnost i smanjiti otežavajuću birokraciju. S tim ciljem se želi najprije započeti s upravom. Za to se SPD, Zeleni i FDP oslanjaju na digitalizaciju i transparentnost u službama. Cilj: ranije uključivanje javnosti i ubrzani postupci odobravanja, posebno za infrastrukturne projekte. 

Digitalizacija u školama je jedno od bitnih pitanja nove vladeFoto: Sebastian Gollnow/dpa/picture alliance

Socijalna pitanja: "Naknada za građane" umjesto Hartz IV

Tzv. Hartz IV, koji predstavlja temeljno osiguranje za nezaposlene, koalicija je preimenovala u "naknadu za građane". To se može isplaćivati u prve dvije godine bez obračunavanja imovine. U 2022. godini bi taj iznosi trebao biti povećan za tri eura na 449 eura mjesečno za jednu odraslu osobu.

Penziono osiguranje: gotovo da nema promjena u mirovini

Prema želji vladajuće koalicije, dob za odlazak u mirovinu ostat će 67 godina. Razina mirovine ne bi smjela pasti ispod 48 posto sadašnjeg prosječnog dohotka. U iduće četiri godine doprinos za mirovinsko osiguranje bit će zamrznut na 20 posto.

Financije: pauza za kočnicu duga

Očekuje se da će se kočnica duga ponovno primjenjivati ​​tek 2023. godine. Njome se ograničava sposobnost države da se zaduži. Prije toga još uvijek je važno pružiti pomoć u vezi s pandemijom. Da bi to učinila, država mora posegnuti duboko u džepove. Također se moraju staviti na raspolaganje dodatne milijarde za zaštitu klime i energetsku tranziciju.

Infrastruktura: širenje željeznice i e-mobilnost

Ograničenje brzine koje Zeleni zahtijevaju već duže vrijeme ne važi za sada. Umjesto toga, do 2030. njemačkim cestama trebalo bi voziti najmanje 15 milijuna automobila na električni pogon – uz odgovarajuće proširenje infrastrukture za njihovo punjenje. Drugi fokus je na željeznici: ona bi trebala igrati još važniju ulogu. Cilj je premjestiti veći dio teretnog prometa s cestovnog na željeznički. Prethodni obim prevoza robe na željeznici se navodno povećao za četvrtinu.

Zahtjev koalicije: Njemačka treba ojačati kao izvozna zemlja, dok će njemačka industrija istodobno postati klimatski neutralna.

Stanovanje: stotine hiljada novih stanova

U područjima sa manjkavim stambenim tržištem, najam bi trebao porasti samo do jedanaest posto unutar tri godine. Do sada je bilo moguće i do 15 posto. Godišnje će se graditi 400.000 novih stanova, od kojih će 100.000 biti javno financirano.

Obrazovanje: digitalizacija škola

Obrazovanje je najvažnija investicija za budućnost. S tim se slažu sve njemačke stranke. "Želimo svim ljudima, bez obzira na njihovo porijeklo, ponuditi najbolje obrazovne mogućnosti, omogućiti sudjelovanje i napredovanje i osigurati kroz inkluzivno obrazovanje", stoji u koalicijskom sporazumu. Savezna vlada posebno želi podržati škole u socijalno zapostavljenim mjestima. Fokus je na modernizaciji školskog sustava kroz stjecanje nove digitalne tehnologije. Treba, kako stoji u sporazumu, stvoriti "moderna okruženja za učenje i kreativni laboratorije".

Biračko pravo: više moći za mlade

Demonstracije "Fridays for Future" pokazale su koliko se mladi žele i mogu miješati u politiku. Koalicija semafora očito želi ovo uzeti u obzir: dob za glasanje treba smanjiti na 16 godina. To bi učinilo nužnim izmjene i dopune Ustava - ali za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu.

Politika kada su u pitanju droge: dopušteno kontrolirano konzumiranje marihuane

Vladajuća koalicija pristala je uvesti "kontroliranu opskrbu kanabisom odraslima za konzumaciju u licenciranim trgovinama". Time bi se "kontrolirala kvaliteta, spriječila upotreba kontaminiranih tvari i osigurala zaštita maloljetnika", očekuju SPD, Zeleni i FDP.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu