Srijeda je bila dug dan za francuskog premijera s najkraćim mandatom. Navečer je manjinska vlada 73-godišnjeg Michela Barniera srušena glasanjem o povjerenju u francuskom donjem domu, Nacionalnoj skupštini, u kojem su se protiv njega udružili zakleti neprijatelji s ljevice i krajnje desnice.

"Ovaj prijedlog za izglasavanje nepovjerenja sve će učiniti ozbiljnijim i težim. To je ono u što sam siguran", rekao je Barnier uoči glasanja. U četvrtak ujutro službeno je podnio ostavku. On će i dalje biti vršitelj dužnosti premijera do sastavljanja nove vlade.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nije gubio vrijeme tražeći zamjenu. U roku od nekoliko sati imao je u vidu nove kandidate. Nije prvi put da Macron, čiji drugi i posljednji predsjednički mandat istječe 2027., odbija pozive da i sam podnese ostavku.

Što je sljedeće za Francusku?

Macron je u septembru imenovao Barniera kako bi okončao višemjesečnu političku neizvjesnost. Predsjednik je raspisao prijevremene parlamentarne izbore, koji su u julu ostavili Nacionalnu skupštinu podijeljenu u tri bloka, od kojih nijedan nije bio dovoljno jak da vlada sam.

Široka lijeva koalicija, Nova narodna fronta, pobijedila je na izborima, ali krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen osvojila je najviše glasova kao jedna stranka.

Macronova centristička grupa Ensemble, koja je orijentirana u pravcu poslovnog razvoja, nije htjela surađivati ni s jednom od njih. Umjesto toga, formirali su manjinsku vladu s Barnierovom desničarskom republikanskom strankom, unatoč povijesno lošim rezultatima na parlamentarnim izborima. 

Dok je bio na dužnosti, stari konzervativac Barnier istakao je francuske financije jednim od svojih glavnih prioriteta. Sa 6,1% ove godine, omjer francuskog bruto domaćeg proizvoda i duga dvostruko je veći nego što dopuštaju pravila EU-a. Ova zemlja je među nekoliko država EU, koje su službeno dobile opomenu Europske komisije.

Barnier je predložio reformu budžeta i socijalnog osiguranja za 2025., koja bi smanjila javni dug a koja predviđa povećanje poreza i smanjenje potrošnje, što su ljevica i krajnja desnica oštro odbili kao mjere štednje koje zanemaruju potrebe građana. On je prepustio parlamentu da bira: ili glasanje za budžet ili će vlada pasti. Parlament je odabrao ovo drugo, što je pokrenulo inicijativu za izglasavanje nepovjerenja nakon koje je njegova vlada pala.

Broj članova u Narodnoj skupštini je nepromijenjen

Nije jasno što sve čeka Francusku, koja se nalazi u eri političke nestabilnosti bez presedana od kraja Drugog svjetskog rata.

Odnos snaga u Narodnoj skupštini ostaje isti. Podijeljena je na tri bloka, koji ne žele međusobno koalirati. Formiranje vlade izgleda je jednako teško kao i u julu. Macron je jasno dao do znanja da će ostati, a novi parlamentarni izbori ne mogu biti raspisani do sredine 2025.

Ko god naslijedi Barniera kao premijera, bit će u sličnoj slaboj poziciji, boreći se da njegovu političku viziju odobri francuski parlament. Prema predsjedničkom sustavu zemlje, većina moći je koncentrirana u Macronovim rukama, iako se čini da on ima sve slabiju kontrolu.

Pred Parizom i Berlinom su teška vremena

Za Europsku uniju sve to vjerojatno znači Francusku više okupiranu samu sobom i potencijalno usporavanje važnih kolektivnih odluka. 

"Trebamo francusku vladu koja radi kako na europskom zakonodavstvu, tako da što prije dobije vladu", rekla je za DW Sophie Pornschlegel iz Centra Jacques Delors, think tanka u Berlinu.

Tri mjeseca, tokom kojih Francuska nije imala vladu prije Barnierova imenovanja, nije izazvalo previše problema, kaže ona. No, prema njenim riječima, to je razdoblje bilo manje ključno jer nova Europska komisija još nije bila preuzela dužnost.

No, Pornschlegel također upozorava na to da ne treba previše uključivati alarm: "Također postoji mogućnost da ne bude tako velika politička kriza jer bi se relativno brzo mogla formirati nova vlada."

U isto vrijeme, Njemačka je također oslabljena. Kancelar Olaf Scholz okončao je svoju koalicijsku vladu prošlog mjeseca, a izbori su zakazani za februar. Nova vlada trebala bi preuzeti dužnost u Berlinu do juna. Do tada će se vlada vjerojatno suzdržati od hrabrih političkih odluka.

"To su loše vijesti. Ono što nam je potrebno u vremenima krize i geopolitičkim previranjima je imati snažno i stabilno vodstvo", kaže Pornschlegel.

Njemačka i Francuska također se suočavaju s lošim ekonomskim izgledima. U novembru je investicijska banka Goldman Sachs predvidjela da će obje zemlje – dvije najveće ekonomije u eurozoni – zabilježiti privredni pad u 2025., iako će usko povezano jedinstveno tržište u cjelini spriječiti recesiju.

"Unatoč tim izazovima, podaci o privrednoj aktivnosti za europodručje pokazuju skroman, ali pozitivan rast", napisao je ekonomist Sven Jari Stehn. 

Trump 2.0 na horizontu

Pariz i Berlin slove kao ključne osovine moći u Europskoj uniji, pokreću politiku i postavljaju glavne konture agende 27-članica Unije. Njihovi problemi kod kuće dolaze u kritičnom trenutku.

U januaru će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću i započeti svoj drugi mandat predsjednika SAD-a. Za EU to vjerojatno znači povratak kaznenih carina, što donosi loše vijesti posebno za njemačku automobilsku industriju.

Unutar NATO-a, europske države mogu očekivati ​​redovite kritike iz Washingtona zbog manjih izdvajanja za odbranu. Trump je prije prijetio da će članice NATO-a ostaviti same u slučaju napada ako ne budu izdvajale dovoljno za vlastitu vojsku.

Novoizabrani republikanski predsjednik, sa svojim sloganom, "Amerika na prvom mjestu", također je rekao da će brzo završiti ukrajinski rat gurajući Kijev da pregovara s Moskvom. Ako Trump povuče američku vojnu potporu Ukrajini, EU će biti pod pritiskom da zakopa vrlo duboko kako bi popunila prazninu.

Za Pawela Zerku iz Europskog vijeća za vanjske odnose, bez obzira na to što se događa u Parizu i Berlinu, Trumpov povratak znači da drugi moraju djelovati.

"Europljani jednostavno moraju preuzeti veći dio tereta kada je u pitanju odbrana Europe i potpora Ukrajini", rekao je on za DW.

"Svakako će se osjetiti oslabljeno francusko sudjelovanje u ovim raspravama. Ali to jednostavno znači da će druge zemlje morati preuzeti veću ulogu, izaći iz sjene i svoje zone udobnosti."

Uredila: Carla Bleiker

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu