Potražnja se vratila, ali je ponuda ne prati u korak. Bez obzira da li se radi o mikročipovima, plastici ili drvetu – mnogim branšama nedostaju sredstva za proizvodnju. Nedostatak je postao „ozbiljan problem“ za njemačku privredu, kažu u Ifo insititutu u Minhenu. Skoro polovina (45 odsto) u aprilu anketiranih industrijskih kompanija prijavila je uska grla, saopštio je ovaj institut za istraživanja privrede. Tako loša slika bila je posljednji put u januaru 1991, dakle prije više od trideset godina. 

„Iznenadio me je rezultat", kazao je Klaus Volrabe iz Ifo instituta za DW. Ali, i napominje da je već dugo tema nedostatak čipova za automobilsku i mašinsku industriju.

„Situacija je napeta"

U automobilskoj industriji je sve više izvještaja o smanjenoj proizvodnji i radnicima sa skraćenim radnim vremenom. „Situacija je veoma napeta“, kaže Ekehart Roter, portparol Udruženja njemačke autoindustrije (VDA). „Proizvodne linije su morale da budu zaustavljane na po više nedjelja, jer osnovni dijelovi, posebno upravljački aparati, nisu bili isporučeni na vrijeme.“

- pročitajte još: Borba za sirovine budućnosti: Mobitel važniji i od ljudi i od prirode

Ni plastika se više ne isporučuje u dovoljnoj količini. Situacija je veoma neobična, kaže Mihael Vajgelt iz Generalnog udruženja industrije prerade plastike (GKV). Kaže da to utiče na čitav asortiman sirovina. Kompanije ne samo da moraju da se nose sa rastom cijena, već često dobijaju manje materijala nego što bi htjeli. Nedostaje takođe ambalažnog materijala, čime su pogođene i druge branše, poput konditorske industrije.

Pandemija kriva za uska grla

Razlozi za prekinute lance snabdijevanja su brojni. Naravno da je korona virus presijekao ili oslabio lance. Tako je prošle godine zbog recesije obustavljena proizvodnja poluprovodnika. Skoro da niko nije računao da će se privreda tako brzo oporaviti.

- pročitajte još: Branša koja je profitirala od lockdowna

Osim toga, pandemija je ubrzala digitalizaciju. Sve više ljudi u cijelom svijetu radi od kuće, a i djeca se školuju onaljn. U skladu tim, porasla je i potražnja za potrebnom opremom i time takođe za mikročipovima.

Dodatni faktor koji komplikuje stvari u oblasti autoindustrije i dobavljača je što zavise samo od nekoliko proizvođača, među kojima su: TMSC, GlobalFoundries, Samsung Electronics, United Microelectronics i SMIC čiji se proizvodni pogoni uglavnom nalaze u Tajvanu, Južnoj Koreji, Kini i SAD.

Ne nazire se brzo ublažavanje situacije. „Očekujemo da će se nestašica poluprovodnika pogoršati u drugom kvartalu“, kaže glavni ekonomista Bundesbanke Jens Ulbrih. „Ali sredinom godine bi moglo doći do normalizacije.“

Brodski prevoz i kontejneri

Veliki uticaj na svjetska dešavanja u privredi još uvijek ima nesreća u Sueckom kanalu, kada je teretni brod Ever Given, koji prevozi kontejnere, blokirao prolaz skoro nedelju dana. Kada je pak prolaz napokon bio slobodan, došlo je do zastoja u lukama, jer nije mogao odjednom tako brzo da se uradi istovar i utovar brodova. A nedostajalo je i kontejnera, koji su bili na brodovima. To je dodatno pogoršalo situaciju s obzirom da je transportnih kontejnera nedostajalo i prije nesreće u Sueckom kanalu.

No, razlog za to što je u Njemačkoj došlo do nestašice sirovina i primarnih proizvoda je i u tome što se potražnja u Kini mnogo ranije povećala nego u Evropi. Zbog toga su na primjer mnoge sirovine za industriju plastike iz SAD i sa Bliskog istoka preusmjerene u Aziju, kažu u GKV.

- pročitajte još: Egipat traži 916 miliona dolara zbog blokiranja Sueckog kanala

I trgovinski rat Donalda Trampa, koji je započeo u svoje vrijeme još ima posljedice, smatraju u Ifo institutu u Minhenu. Kina je reagujući na to transformisala svoju privredu ka većoj domaćoj potrošnji. To je dovelo do politike „Kina na prvom mjestu“.

Pored toga, Rusija je uvela zabranu izvoza trupaca. To je takođe bio uzrok smanjene ponude drveta. S obzirom da građevinska branša u Sjevernoj Americi i Kini doživljava bum, raste i potražnja za drvetom, a samim tim i cijene. Ove godine će globalna potražnja za drvetom premašiti globalnu proizvodnju, prognoziraju u Udruženju njemačke drvoprerađivačke industrije (DeSH).

Smanjiti zavisnost

Zbog politike Donalda Trampa „Amerika na prvom mjestu" mnoge kompanije su postale svjesne zavisnosti u globalizovanom svijetu. Preduzetnici su sigurno izvukli pouke iz poteškoća sa lancima isporuke, uvjeren je privredni ekspert Volrabe. Ali, dugoročno izgrađivani lanci isporuke ne mogu da se promijene preko noći. „Mislim da su mnoge kompanije, koje su to planirale, u procesu implementacije“, kaže Volrabe za DW.

- pročitajte još: Logistika i moguća „deglobalizacija“

Kada je riječ o snabdijevanju sirovinama, Udruženje njemačke industrije (BDI) naglašava da Njemačka mora da se osloni na trijadu: pored uvoza iz zemalja van Evrope i dobijanja iz domaćih nalazišta i na upotrebu sekundarnih sirovina iz otpada.

Ddouše, postoje planovi i u Evropskoj uniji za smanjenjem zavisnosti od inostranih dobavljača u važnim privrednim oblastima. Radi se o poluprovodnicima, sirovinama, aktivnim farmaceutskim supstancama, baterijama, vodoniku i klaud tehnologijama. Predlaže se širi popis isporuka, izgradnja skladišta i provjera mogućnosti autonomnog snabdijevanja. Osim toga bi saradnja između zemalja EU u važnim projektima trebalo da se ojača, kako bi se minimalizovala zavisnost.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu