„Kao etnički Jevrej iz Bosne i Hercegovine neću imati jednaka prava da učestvujem u izbornom procesu. Visoki predstavnik je prevario birače“, kazao je pred Vijećem sigurnosti ambasador BiH u Ujedinjenim narodima (UN) Sven Alkalaj, žestoko kritikujući posljednje odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta o Izbornom zakonu (IZ) i Ustavu Federacije BiH (FBiH). Alkalaj smatra da su Schmidtove odluke dovele BiH u „stanje destabilizacije". „Visoki predstavnik je prevario sve birače u BiH, jer bi oni sigurno glasali drugačije da su bili upoznati sa novim izbornim pravilima. On je prevario i sve političke partije i nezavisne kandidate, koji bi svakako ponudili drugačije izborne liste i izborne programe koji bi bili u skladu novim izbornim pravilima“, rekao je Alkalaj.

Ambasador BiH u UN-u zamjera Schmidtu što je nametnutim odlukama Ustava FBiH ustanovio i različite vrijednosti glasova, ne samo u okviru jedne etničke grupe, čime je u izborni sistem BiH i proces uspostave vlasti uvedena „dodatna etnička diskiminacija“ koje su konvencijama UN-a i Evropske unije zabranjene. „Kako možete vrednovati ljude dajući jednima viši a drugima niži koeficijent, viši ili niži nivo ljudskih prava“, pita Alkalaj. On optužuje Schmidta da je odluke o promjenama IZ BiH i Ustava FBiH donio „u saradnji sa Hrvatskom". „Očito je da je uloga sadašnjeg visokog predstavnika destabilizacija BiH u korist jedne od susjednih zemlja, kao i nekim od njegovih međunarodnih mentora, ali na štetu BiH i njenih građana. BiH podržava instituciju visokog predstavnika u skladu sa Daytonskim sporazumom, ali aktivnost sadašnjeg vršitelja dužnosti visokog predstavnika postala je problem koji treba riješiti u najkraćem mogućem roku“, istakao je Alkalaj. 

Različiti pogledi na Schmidtov izvještaj i odluke

Međutim, predstavnici najuticajnijih članica Vijeća sigurnosti UN-a kao i spomenute Republike Hrvatske iznijeli su drugačije ocjene. Predstavnik Hrvatske u Vijeću sigurnosti UN-a Ivan Šimonović podržao je Schmidtov izvještaj, istovremeno optužujući „neke političke snage da još propituju Daytonski mirovni sporazum želeći djelovati na principu dominacije“. „Hrvatima u BiH je četvrti put uskraćeno da imaju 'legitimnog' predstavnika u Predsjedništvu BiH“, rekao je Šimonović. „Podržavamo korištenje bonskih ovlasti, a Schmidt nije olako donio odluku“, rekla je predstavnica Velike Britanije Barbara Woodward. Ona je poručila i da treba provjeriti navode o izbornoj krađi i spriječiti „secesionističku politiku“ u BiH. Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država u Vijeću sigurnosti UN-a kazali su da je Schmidtovim nametanjem izmjena IZ „spriječen kolaps FBiH“. Za Rusiju je relevantan samo izvještaj Republike Srpske, a ne Schmidtov, kazala je predstavnica Ruske Federacije pozivajući na zatvaranje OHR-a.

Predstavnik Srbije u Vijeću sigurnosti Nemanja Stevanović je izjavio da njegova zemlja smatra da Daytonski mirovni sporazum treba ostati „osnova BiH". „Posvećeni smo očuvanju suvereniteta i integriteta BiH u okviru Daytonskog sporazuma i podržavamo BiH kao jedinstvenu državu sa dva entiteta“, kazao je Stevanović. Predstavnica Francuske smatra da ne treba tolerisati lidere u BiH koji pozivaju na secesiju i da BiH treba dalje raditi kako bi dobila kandidatski status za prijem u EU. 

Među prvim reakcijama iz BiH, bilježimo saopćenje Hrvatskog narodnog saveza (HNS) na čelu sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem koji je osudio izlaganje ambasadora Alkalaja. HNS naglašava da Alkalaj nije govorio u ime države BiH „pogotovo ne u ime hrvatskoga konstitutivnog naroda". Slične ocjene iznio je i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u pismu koje je još prije sjednice uputio predsjedavajućem Vijeća sigurnosti Haroldu Agyemanu, osporavajući legitimitet Svena Alkalaja. 

Produženje mandata EUFOR-a u sjeni Izbornog zakona

Schmidtov izvještaj Vijeću isgurnosti UN-a o BiH, istup ambasadora Alkalaja i reakcije koje su uslijedile zasjenile su i važnu odluku glavnog tijela UN-a – da za još jednu godinu produži mandat EUFOR-a (Snage Evropske unije) u BiH, za koju se ranije strahovalo da bi Rusija mogla osporiti. Upravo je visoki predstavnik Schmidt u svom izvještaju naglasio da je EUFOR ključan za očuvanje mira BiH.

Schmidt je obrazložio i svoje odluke o IZ i ustavu FBiH nazivajući ih „neizbježnima“ kako bi građani mogli ostvariti svoje biračko pravo i da bi se mogla „osigurati provedba volje birača nakon izbora“. „Odluke su bile neophodne kako bi Zakon bio bolje usklađen s međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse“, istakao je Schmidt. Izvještajem šefa OHR-a obuhvaćen je period od aprila do oktobra 2022. godine.

Istupi zvaničnika u Vijeću sigurnosti UN-a komentiraju se i na društvenim mrežama, a veliki broj reakcija odnosi se na istup ambasadora Svena Alkalaja. Novinar Avaza Danijal Hadžović je na svom Twitter nalogu napisao da „poslije današnje historijske sramote koju je priredio BiH, Alkalaj mora podnijeti ostavku“. Drugačiji utisak iznio je novinar Erol Avdović. „Sven Alkalaj je dostavio govor svog života i diplomatske karijere u UN-u, pa možda i šire. Rodila se nova BiH u UN-u“, napisao je Avdović na Twitteru.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.