1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Propada li dogovor Italije i Albanije o izbjeglicama?

19. oktobar 2024

Ideja je za vladu u Rimu bila privlačna: Italija o zahtjevima za azil odlučuje u prihvatnim centrima u Albaniji. No sada je jedan sud u Rimu odlučio: 12 migranata koji su već u Albaniji mora biti prebačeno u Italiju.

Kontejneri za smještaj izbjeglica ispred kojih stoji pripadnik sigurnosnih snaga
Talijanski kamp u Albaniji - više zatvor nego prihvatni centarFoto: Florion Goga/REUTERS

Desničarska vlada Italije, na čelu s premijerkom Giorgiom Meloni, doživjela je značajan poraz u nastojanju da smjesti prvu grupu migranata u prihvatni kamp izvan terotorija Europske unije. Po odluci suda u Rimu, dvanaest muškaraca iz Egipta i Bangladeša, koji su od srijede bili smješteni u Albaniji, sada mora biti prebačeno u Italiju jer njihove zemlje porijekla nisu sigurne. Italija je zapravo bila njihova krajnja destinacija kada su brodom krenuli iz Libije preko Sredozemnog mora.

Sud je proglasio neprihvatljivim smještaj dvanaestorice migranata izvan EU-a. Odluka je donesena s obrazloženjem da ni Egipat ni Bangladeš nisu sigurne zemlje porijekla. Sud u Rimu se pozvao na presudu Europskog suda pravde (ECJ) koja se odnosi na klasifikaciju sigurnih zemalja porijekla.

Na brodu je bilo ukupno 16 migranata. Četvero od njih odmah je prebačeno u Italiju. Dvoje od njih tvrdilo je da su maloljetni, a druga dvojica su, prema vlastitim izjavama, trebali medicinsku njegu. Ostalih dvanaest muškaraca bit će ove subote prebačeno brodom talijanske mornarice u Italiju, vjerojatno u luku Bari. Tamo će se konačno odlučiti o njihovim zahtjevima za azil.

Prihvatni kampovi predviđeni su samo za odrasle muškarceFoto: Florion Goga/REUTERS

Talijanski centar za prihvat azila u Albaniji

Vlada Giorgie Meloni uspostavila je eksperimentalni prihvatni kamp za izbjeglice u Albaniji radi testiranja mogućnosti da se postupci za određivanje prava na azil obavljaju izvan granica EU-a. Prva grupa migranata iz Egipta i Bangladeša stigla je prije dva dana, i njihovi zahtjevi za azil trebali su po hitnom postupku biti obrađeni u tom prihvatnom centru. Ideja je bila da se onima koji imaju pravo na azil omogući nastavak puta u Italiju, dok bi se sve ostale vratilo u zemlje porijekla.

Vlada će podnijeti žalbu

Stranke desno-ekstremne koalicije osudile su presudu kao političku odluku lijevog pravosuđa. Ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi najavio je žalbu –ko bude potrebno, sve do najvišeg suda.

Melonijeva vlada nedavno je proširila popis sigurnih zemalja porijekla na države u kojima u nekim dijelovima ne postoji opasnost od progona, mučenja ili diskriminatornog nasilja. Međutim, prema presudi Europskog suda pravde, nije moguće klasificirati samo pojedine dijelove zemlje kao sigurne, već cijele države.

Protesti protiv tretmana migranata u okviru italijansko-albanskog dogovora (16.10.2024.)Foto: Florion Goga/REUTERS

Opozicija vidi Melonijev plan kao propao

Opozicijske stranke, poput socijaldemokrata na čelu s Elly Schlein, već smatraju da je Melonijev plan za obradu zahtjeva za azil izvan Italije i EU-a propao. Schlein je to nazvala "sramotom" koja će Italiju koštati 800 milijuna eura, koliko se procjenjuje da će koštati izgradnja prihvatnih kampova u Albaniji.

Italija je prva država EU-a koja je počela smještati izbjeglice u kampove izvan zemlje. Po izvornim najavama rimske vlade, planirano je bilo da se na ovaj način godišnje obradi oko 36 000 zahtjeva, pri čemu se polazilo od pretpostavke da će većina njih b iti odbijena, te da će se izbjeglice vratiti odakle su i pošli još prije nego se uopće dokopaju talijanskog tla. U te bi centre, međutim, trebali biti slani samo odrasli muškarci iz zemalja porijekla koje su klasificirane kao sigurne. Za djecu, žene, bolesne i žrtve mučenja ta odredba ne vrijedi –a njih je predviđeno da mogu odmah nastaviti put u Italiju.

Ovaj eksperiment talijanske vlade s velikim zanimanjem promatraju i druge zemlje Europske unije - kako smanjiti broj ilegalnih migranata trenutno je jeddna od glavnih tema kojom se Unija bavi. To je bila i središnja tema susreta EU-a na vrhu proteklog četvrtka (17.10.) u Bruxellesu.

Meloni kao pop-ikona u Albaniji

03:23

This browser does not support the video element.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu