Preko 500 policajaca i više od hiljadu predstavnika civilnog sektora učestvovaće u svečanom defileu, iako 27. godišnjicu RS dočekuje u isčekivanju apelacije na Zakon o Danu RS. Njega je Narodna skupština RS usvojila nakon odluke Ustavnog suda BiH, koji je 9. januar proglasio diskriminirajućim po druga dva konstitutivna naroda.

 Svi oko RS. Dobro, ne baš svi

„Ove godine proslavljamo dan rođenja RS u miru, u stabilnoj Republici, u Republici koja se kreće sigurnim korakom, koja mora da razvija političku stabilnost. Očekujem da radeći ono šta su interesi RS ne vodimo računa o tome kojoj političkoj partiji pripadamo, već da smo svi u okviru jedne partije koja se zove Republika Srpska“, rekla je predsjednica RS, Željka Cvijanović navodeći da je obaveza svih da se ne zaborave svi oni životi koji su dati za njeno stvaranje.

Ne slažu se svi sa ovakvim stavovima u RS ali ni u BiH. Potpredsjednik RS, Ramiz Salkić kaže da nastavak obilježavanja 9. januara kao dana  RS predstavlja negiranje odluke Ustavnog suda BiH, koji je izričito zabranio obilježavanje tog datuma kao dana Republike Srpske.

„To predstavlja i negiranje stava Venecijanske komisije koja je saopštila da taj datum nije primjeren da se obilježava kao dan entiteta, odnosno da nastavak obilježavanja tog datuma može dovesti do diskriminacije. Činjenica da je Narodna skupština RS pokušala formalno ispoštovati odluku Ustavnog suda BiH, te donijela zakon da se deveti januar obilježava kao Dan RS, ne predstavlja implementaciju te odluke, već izigravanje i ismijavanje suštine te odluke, ali i nepoštivanje Ustavnog suda BiH“, kaže Salkić.

Geneza

Tadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH još 2012. godine u kojoj se navodi da je 9. januar dan kada je „Skupština srpskog naroda u BiH" usvojila Deklaraciju o proglašenju  Republike srpskog naroda BiH na područjima tada proglašenih srpskih autonomnih oblasti. Primjedba se odnosila i na povezanost ovog dana sa obilježavanjem vjerskog praznika Svetog Stefana. Tri godine kasnije, Ustavni sud je donio odluku kojom se 9. januar proglašava neustavnim, ali sa aspekta datuma a ne proslave Dana RS.

Revoltirani ovakvom odlukom, vlasti u RS organizuju referendum 2016. godine, na kojem se građani većinski izjašnjavaju da se 9. januar obilježava kao Dan RS.

„RS jeste država srpskog naroda ali ona je isto tako široka i velika da prihvati sve druge koji ovdje žele da žive u miru sa nama i da grade svoj život kako njima odgovara ali i poštuju naše institucije i naše vrijednosti", rekao je tada predsjednik RS, Milorad Dodik.

Rezultate referenduma poništio je Ustavni sud BiH. Međutim, nakon toga, Narodna skupština donosi Zakon o Danu RS, izdvojivši ga iz Zakona o praznicima. Glasanju nisu prosustvovali predstavnici Koalicije Domovina, koji su kroz Kub Bošnjaka u Vijeću naroda uputili apelaciju Ustavnom sudu i na ovaj zakon.

„Smatramo da je neprihvatljivo da se nastavi jednostrano obilježavati 9. januar  kao Dan RS, imajući u vidu presudu Ustavnog suda. Ukoliko se nastavi, čini se sasvim logičnim i normalnim da se ovaj dan počne obilježavati kao dan sjećanja na sve žrtve zločina počinjenih na prostoru RS“, rekao je tada potpredsjednik RS, Ramiz Salkić.

Apelacija u postupku

Dan RS obilježava se kao sekularni a ne kao vjerski praznik, bio je dio odgovora vlasti RS Ustavnom sudu BiH na tadašnju apelaciju, koja je još u postupku. Sve dok Ustavni sud ili neka druga instanca ne odluči drugačije, Zakon o Danu RS, u kojem se on obilježava 9. januara je na snazi, bez obzira da li se neko slagao sa tim ili ne u ovom trenutku.

Da li se to sviđa međunarodnim predstavnicima u BiH, nije do kraja jasno. Odgovori koje daju su uvijeni i upakovani kao i posljednjih desetak godina, bez jasne poruke. Deklarativna ocjena i ovoga puta je stigla iz Kancelarije visokog predstavnika.

„Ustavni sud BiH odlučivao je o usklađenosti 9. januara kao Dana RS sa Ustavom BiH i utvrdio da je obilježavanje tog dana neustavno. Želimo podvući naš ranije izrečeni stav da OHR nije protiv toga da RS ima svoj dan, ali to se mora urediti u skladu sa ustavnim okvirom BiH. Također, pozivamo sve političare da pokažu odgovornost i da se suzdrže od negativne retorike i djelovanja“, rečeno je DW-u u OHR-u.

I tako preko 20 godina suzdržavanja od negativne retorike i djelovanja dovelo je samo do daljeg neslaganja, do dubljeg jaza između naroda u BiH. Ovoga puta to je bio 9. januar oko koga se vode polemike, sutra će to biti neki drugi datum ili događaj na „drugoj ili trećoj“ strani koji će i dalje da ima negativne konotacije a sve zbog toga jer se, ili ne sprovode odluke ili se sprovode na pogrešan način ili se sprovode pa i sprovedene ne odgovaraju svima.

Nikada neće svi biti zadovoljni

„Duže od 20 godina BiH živi u vrtlogu negodovanja, osporavanja, konfrontacija i na tome opstaju etnonacionalne politike. To je hrana etnonacionalistima koji se kriju iza paravana patriotizma i nepoštovanja prava pojedinaca građana a u temelju to i jeste paradoks: svi se zaklinju u poštovanje zakona i ustava i pri tome je najnormalnije da se odluke Ustavnog suda ne sprovode“, kaže analitičar Tanja Topić navodeći da je međunarodna zajednica oličena u OHR-u zapravo sastavni dio pravno-političkog sistema u zemlji.

„Sve reforme i procese OHR je prepustio domaćim snagama, koje su za suverenitet zemlje deklarativno i većim dijelom za gašenje OHR-a a pri tome stalno napadaju unutrašnji suverenitet države. Zaklinju se u pravnu državu i evropski put zemlje a kao plemenske poglavice vladaju svojim etnoplemenima. Politički život je ovdje sveden na beskonačno okretanje pokvarene gramofonske ploče. Oko istih dogadjaja iz godine u godinu isto se reaguje, kao da je život stao a mi kao pojedinci a i društvo nismo iskoračili iz prošlog vijeka. I što je najgore takvo stanje će potrajati", zaključuje Topić.

Najavljena je i dodjela ordena srbijanskoj premijerki Ani Branbić i ta relacija, ako se izuzmu sporadične političke trzavice na relaciji Beograd- Banjaluka, još jedino funkcioniše. Brnabićki će, koja je u intervjuu za DW izjavila da u Srebrenici nije počinjen genocid već zločin, biti uručen Orden Republike Srpske na lenti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android