U Njemačkoj će zarada novca u prostituciji ubuduće biti komplikovanija. Kako prostitutke, tako i javne kuće, bi trebale biti bolje kontrolisane. To predviđa novi „Zakon za regulisanje prostitucije kao samostalne djelatnosti i zakon za zaštitu osoba koje se bave prostitucijom" (ProstSchG), koji je 1. jula stupio na snagu.

„Ovdje je teže otvoriti kiosk u kojem će se prodavati pomfrit, nego javnu kuću“, objasnila je bivša njemačka ministrica za porodicu Manuela Schwesig, kada je prije godinu dana predstavila nacrt ovog zakona u njemačkom Bundestagu. Mnoge prositutke u Njemačkoj rade u nehumanim uslovima, a niko ne kontroliše uslove u kojima one rade.

Strah od obaveznog prijavljivanja

Prema novom zakonu, prostitutke su dužne da ubuduće budu prijavljene i da se savjetuju u javnim zdravstvenim institucijama. Javnim kućama će trebati dozvola koju će moći dobiti samo ako budu ispunjavale minimalne higijenske, prostorne i zdravstvene standarde. Zabranjeni su i „flatrate" bordeli, kao i Rape-Gang-Bang zabave, na kojima se događaju grupni seksualni odnosi u kojem jedna žena mora istovremeno pružati seksualne usluge većem broju muškaraca. Također je zabranjen i seksualni odnos bez prezervativa. Pored toga korisnici usluga bi trebali da budu kažnjeni ako svjesno prime usluge prostitutke koja je prisiljena na prostituciju.

Međutim, najviše je raširen strah od obaveze prijavljivanja. „Tu se širi panika“, kaže Silvia Vorhauer iz dortmundske „Ponoćne misije", koja savjetuje osobe koje žele izaći iz ove industrijske grane. Mnoge žene se plaše ove promjene. Njihov argument je: „Ne mogu se prijaviti i sa takvom karticom hodati okolo. Onda ću morati prestati.“

Nazad u ilegalnost?

Ova savjetnica obaveznu prijavu vidi kao apsolutno nepotrebnu. „Zašto se prostitutke ne bi mogle prijavljivati u Uredu za finansije? Prijava u za to nadležnoj službi vodi stigmatizaciji i kriminalizaciji žena", smatra Silvia Vorhauer. To može biti opasno, jer se prostitucija tako može gurnuti u ilegalu.

Ipak, nije sve loše u vezi novog zakona, kaže Vorhauer. Obaveza korištenja prezervativa na primjer će u Dortmundu biti zagovarana u svim javnim kućama. „Mislim da i obavezna dozvola za obrtnike u prostituciji uopšte nije loša", dodaje ona.

„Seksualne radnice" žele da se žale

Međutim, organizacije kao što su njemačko Savezno udruženje za pružanje seksualnih usluga (BSD) i "Hydra", te humanitarne organizacije koje savjetuju žrtve prisilne prostitucije, kao što je "Sowoldi i Sisters", smatraju da je zakon veoma loš.

"Sowoldi i Sisters" obavezno prijavljivanje prostitutki posmatraju kao „opasno za pravo na zaštitu privatnih podataka" i žele podnijeti ustavne žalbe protiv zakona, a misle i da mjere za zaštitu žrtava trgovine ljudima i prisilne prostitucije nisu dovoljne.

„Prostitucija nije usluga, to je nasilje", objašnjava osnivačica ovog udruženja, Lea Ackermann. „Predloženi zakonski propisi kao što je obaveza prijavljivanja za žene, obaveza korištenja prezervativa ili porezi za vlasnike javnih kuća samo će stvoriti birokratsko čudovište", predviđa ona.

Nije nemoralno, nije normalno

Koje žene iz ovog kruga uopšte trebaju zaštitu? I koje mjere zaštite kome mogu pomoći? Ni nakon izglasavanja ovog zakona, u vezi ovoga nije uspostavljen nikakav konsenzus – ni u ovim društvenim miljeima, niti u profesionalnim udruženjima ili savjetovanim službama, ali niti u humanitarnim organizacijama za borbu protiv trgovine ljudima.

Samo je jedno jasno: Emancipacija „seksualnih radnica" je izostala. Kada je 2002. godine revolucionarni „Zakon za regulaciju pravnih odnosa osoba koje se bave prostitucijom" stupio na snagu, na to se gledalo kao na prekretnicu u borbi za prava prostitutki. Nemoralnost je ukinuta, prostitutke su se mogle zaposliti,  potraživati svoj honorar i uplaćivati doprinose za svoju penziju.

Ipak, prostitutke nisu iskoristile svoja nova prava. Samo jedan posto „seksualnih radnica" je potpisao ugovor o zapošljavanju. U istraživanju Instituta za ženske studije Evangelističkog univerziteta u Freiburgu došlo se do podataka da velika većina žena prostituciju ne navodi kao svoju profesiju pri zdravstvenim i penzionim osiguranjima.

Berlin sada sa novim zakonom želi ispraviti pogrešne percepcije koje su nastale nacrtom iz 2002. godine. Da li će u tome uspjeti? Prostitucija, kao tržište vrijedno milijarde, koje u Njemačkoj ima između 200.000 do 500.000 korisnika, poznato je kao izuzetno fleksibilno.