Protekla godina je u političkom životu Srbije mahom bila nastavak svega onoga što se dešavalo od dolaska Srpske napredne stranke na vlast.

Medijska hajka protiv opozicije i svih koji se suprotstavljaju režimu, neprekidna predizborna kampanja vlasti, nekoliko zvučnih hapšenja političara i mafijaša, kao uvod u vjerovatno dugotrajne sudske procese – i bila bi to još jedna relativno bezbojna godina naprednjačke vlasti da se krajem godine nisu desili protesti građana.

Relativno značajan odziv na proteste sa ekološkom potkom bili su ne samo iznenađenje za režim, nego su iznenadili i dobar dio opozicione javnosti. Za sada skromne pobjede koje su tom prilikom izvojevane povlačenjem dva sporna zakona ipak su pokazale da je vlast moguće natjerati na ustupke. S tim saznanjem se ulazi u, bar po najavljenim događajima, burnu političku godinu u Srbiji.

Prvi ispit – referendum

Ako narednu godinu posmatramo u globalu „veoma je teško pričati o perspektivama u jednom neuređenom društvu“,.

„Što se tiče referenduma za izmenu Ustava, koji je prvi važan događaj naredne godine, imate situaciju da ne postoje zainteresovane strane koje rade kampanje, osim jednog dijela opozicije koji se zalaže da se glasa protiv“, ističe za DW Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)

„Taj referendum je za sada nevidljiv i zaista je pitanje na osnovu čega će se građani odlučivati za ili protiv“, dodaje naš sagovornik.

Građani nemaju dovoljno informacija o tome kako bi trebalo glasati 16. januara, ocjenjuje za DW novinar Nedim Sejdinović, „a mislim da će opozicija taj referendum bojkotovati ili ignorisati, tvrdeći da je za njih pravi referendum onaj na dan izbora 3. aprila. Čini mi se da je opozicija shvatila da bi aktivno zalaganje za NE na referendumu zapravo bilo poraz ako referendum uspije, i da je stoga to ignorisanje i očekivano“.

Zoran Gavrilović primjećuje da je i oko referenduma i izbora „stvorena referendumska atmosfera za i protiv vlasti, dakle kao čisto partijska stvar, i da se može reći da će Srbija u 2022. godini imati dva referendumska izjašnjavanja".

Regularnost izbora već narušena?

Srbiju u narednoj godini očekuju predsjednički, parlamentarni i beogradski izbori 3. aprila, i to je naredni bitan datum u političkom životu zemlje. Nedim Sejdinović očekuje „prljavu i žestoku predizbornu kampanju, prije svega protiv budućeg opozicionog kandidata za predsjednika Srbije. Vlast je pod pritiskom i promijenila neke dijelove medijskih zakona, ali to neće dovesti do ravnopravnog predstavljanja svih aktera, i predstavlja samo šminku zbog međunarodne zajednice“, smatra ovaj novinar.

Zoran Gavrilović primjećuje da je „regularnost izbora već narušena, i to dogovorom vlasti i opozicije, uz neslavno posredovanje Evropske unije (EU). Vi imate narušen pravni okvir kako bi se stvorilo ad hok partijsko tijelo, što je za kandidata za članstvo u EU zaista skandalozna činjenica.“

„Što se tiče predsjedničke kampanje, Vučić već sada ima toliku prednost koju nije moguće smanjiti u bilo kakvoj kampanji“, naglašava Gavrilović.

Naši sagovornici navode da će izbori donijeti određene rezultate, ali da to neće razriješiti postojeću političku krizu u Srbiji. Nedim Sejdinović, recimo, smatra da „ni nakon ovih izbora nećemo imati pun mandat parlamenta i predsjednika Srbije. Vlast je već načeta, unutar vlasti postoje već ozbiljne turbulencije, ali ipak mislim da ona neće doživjeti konačan poraz na ovim izborima. Moguće je samo da dobijemo ubrzanje njenog kraja ukoliko opozicija pobijedi u Beogradu."

Predstojeći izbori će dovesti do većeg prisustva opozicije u parlamentu, dodaje Zoran Gavrilović, „ali to neće dovesti do veće demokratizacije Srbije i dijaloga u parlamentu. Imamo ustavnu krizu i krizu kompletnog političkog sistema – propali su dijalozi o Kosovu i dva dijaloga vlasti i opozicije oko izbornih uslova. Sve to pokazuje da ne možemo imati dijalog i demokratske institucije bez slobodnih medija i demokratske javnosti“, naglašava Gavrilović.

Ogromna energija nezadovoljstva

Ekološki protesti se najavljuju već početkom godine, ali s obzirom na blizinu izbora moguće je da se oni preklope ili pridruže možda i eventualnim opozicionim protestima. Vlast je nakon izvjesnog ustupka oko povlačenja dva zakona sada ponovo vratila staru retoriku te stoga i Aleksandar Vučić prkosno izjavljuje „kako projekat Jadar stoji i nigdje se pomijerati neće“.

Predstavnici ekoloških pokreta navode da su Vučić i Rio Tinto ista firma i da protesti neće prestati. Hoće li taj ponovo probuđeni inat vlasti dodatno motivisati najavljene demonstracije?

Protesti su pokazali da postoji ogromna energija nezadovoljstva, ocjenjuje Nedim Sejdinović, „i ona će se i dalje pokazivati na ulicama. Ključno pitanje je naravno kako to politički artikulisati. Situacija je takva da sam povod protesta i nije toliko bitan, jer jasno je da su svi ovi ekološki i bilo koji drugi protesti zapravo protesti protiv vlasti“.

Probudio se dio javnosti koji je bio pasivan, primjećuje i Zoran Gavrilović. „Taj dio javnosti se organizovao, i što je dosta zanimljivo kroz civilno društvo a ne kroz političke partije, i mislim da mnogi neće odustati od te vrste iskazivanja nezadovoljstva. Mi takođe imamo dodatni problem nepovjerenja u regularnost izbora, i u izborni proces, i nadam se da je toga svjesna i sama vlast."

 

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu