Prepun Trg Nikole Pašića. Pred Dom Narodne Skupštine u Beogradu ljudi pristižu u grupama noseći transparente iz svojih mejsta, u kojima su četiri mjeseca organizovali proteste – Jedan od pet miliona Aranđelovac, Niš, Majdanpek, Bačka Palanka, Kosovo i Metohija.

Sa bine odjekuje poznata muzička lista – od Darka Rundeka do Beogradskog sindikata – ispresjecana izjavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i ministara u Vladi, koje građani prate skandiranjem i zvižducima. Njihova prva očekivanja od protesta su da sve prođe bez nasilja.

„Sve će biti u redu", uvjeren je jedan stariji čovjek koji i danas ponosno nosi majicu sa motivima ubijenog premijera Zorana Đinđića. Njegova prijateljica ipak se plaši da može da dođe do nereda. „Očekujemo normalne izbore, normalan život", dodaju sa lijevog krila skupa na listu nadanja. „Očekujem da se vidi koliko je naroda protiv ove vlasti." Da li očekuju i ostavku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, što je do protesta bio jedan do osnovnih zahtjeva? „Malo morgen", kaže jedna gospođa, „on ni mrtav neće podnijeti ostavku."

Iz pravca Beograđanke pristiže i Građanski front pod parolom „Pobunjeni gradovi", bakljama i već poznatim uzvicima „Čiji grad – naš grad". Pod parolu je stalo dvanaest autentičnih lokalnih pokreta koje su uoči protesta i zvanično pristupile Građanskom frontu. „Ovo je naš grad, naša zemlja, naša borba. Svaki protest i svaki izraz bunta je jedna vrsta promjene", poručuje Predrag Voštinić iz kraljevačkog Lokalnog fronta, jednog od osnivača Građanskog fronta.

Nadanja okupljenih dijeli i Pokret ujedinjenih fantoma (PUF) koji su ovog puta u novom ruhu. Fantomke po kojima su bili prepoznatljivi su ostavili po strani nakon incidenta u RTS-u, kada su u zgradu televizije ušli sa testerom koja im je tog vikenda bila dio performansa. Umjesto fantomki, na glavu su sada stavili šešire – kako kažu – Banaćanski. „Odlučili smo da pređemo na novi stajling koji će jasno pokazati naše identitete, a ne da nas Alekndar Vučić i njegov štetočinski režim predstavlja kao ludake, manijake i kriminalce", kaže Miljan Čičić za DW.

Iako je bila riječ samo o performansu koji je aludirao na sječu drveća na Kalemegdanu, danas ipak smatraju da je ulazak na RTS s testerom bio greška. „Ali mi smo samo mislili da sačuvamo testeru, jer je to bila testera od pokojnog teče", dodaje Milan Pernat.

„Pod sramotom živi naše pokoljenje"

„Dobrodošla slobodna Srbijo, dobrodošao hrabri narode", poručuju organizatori na početku protesta koji su otvorili stihovima pjesme „Naši dani" Vladislava Petkovića Disa. „Pod sramotom živi naše pokoljenje, ne čuju se ni protesti ni jauci. Pod sramotom živi naše javno mnjenje, naraštaji, koji sišu k'o pauci."

Preduga lista govornika, više od dva sata govora iz redova profesora, studenata, boraca, seljaka, sveštenstva i umjetnika. Profesor Fakulteta političkih nauka Čedomir Čupić optužio je predsjednika Srbije da je budućnost Srbije izjednačio sa sopstvenom budućnošću. „Srbiju potresaju afere koje proizvodi ova vlast od lokalnog do republičkog nivoa. Vučić i njegova vlast upustili su se u saradnju sa opasnim ljudima kriminalne prošlosti. Ko je god sa kriminalcima, i on je kriminalac", rekao je Čupić.

Novinar Srđan Škoro rekao je da je vlast u strahu, jer znaju da je jedan čovjek koji je svojom voljom došao na protest Jedan od pet miliona kao sto onih koje vlast prisilno dovodi na svoje skupove. „Mi smo prva država u istoriji čovječanstva u kojoj je vlast najavila štrajk glađu da bi smijenila opoziciju. Mi smo prva država u svijetu gdje se vlast hvali kako je dobila izbore i onda upadaju u državne institucije sa porukom stop krađi na izborima. Pa je li ovo ludnica ili država", upitao je Škoro.

Na kraju demonstranti isporučuju kratku lista zahtjeva: da se formira zajednička komisija vlasti i opozicije za definisanje fer izbornih uslova, da se izabere novi sastav REM-a na ravnopravnim osnovama na prijedlog poslaničkih grupa vlasti i opozicije, i da se izabere tehničko rukovodstvo i uređivački kolegijum Informativnog programa RTS-a i RTV-a, koji bi u prelaznom periodu činile nestranačke ličnosti koje bi delegirala i vlast i opozicija. Rok za odgovor na zahtjeve je petak. U suprotnom, građani će, kažu organizatori, ponovo biti na ulici.

Saplitanje opozicije

Na relaciji vlast i opozicija u međuvremenu se nastavljaju rasprave o tome koliko je ljudi prisustvovalo protestu. Prvi daju procjene od oko sedam hiljada ljudi, drastično umanjujući broj demonstranata, dok drugi tvrde da ih je bilo i do sto hiljada, preuveličavajući tako broj ljudi ulicama.

Nesumnjivo, protest „Svi kao jedan" jeste najmasovniji protest do sada. Bilo bi ih više, tvrde organizatori, da vlast nije i one koji su uspjeli da nađu prevoz do Beograda zaustavila na Bubanj Potoku.

Organizatori su se danima uoči protesta žalili da ne mogu da iznajme autobuse, jer su prevoznici bili u strahu od odmazde. Demonstranti su zato na protest došli uglavnom privatnim automobilima.

Iz redova opozicije stizale su informacije da su iz pojedinih gradova ukinute i redovne linije za Beograd, ali je to potvrđeno samo u slučaju Pančeva, gdje je nesuđene putnike na šalteru sačekalo obavještenje da je preduzeće „Autotransport Pančevo" „redukovalo polaske u međumjesnom saobraćaju, usljed nedovoljne količine goriva kao i nedovoljnog broja izvršilaca".

Krv, suze i znoj

I bez onih koji do Beograda nisu mogli da stignu, kolona se u protestnoj šetnji protezala od zgrade Skupštine Srbije do zgrade Vlade. Skandiranjima „Vučiću, lopove", „Gotov je" i „Ostavka" pridruživali su se i stanari sa prozora duž Beogradske ulice.

Kolona demonstranata na čelu da liderima opozicije se nazad preko Bulevara kralja Aleksandra vratila nazad do Trga Nikole Pašića gdje je program nastavljen „Dnevnikom slobodne Srbije", u kom se ne puštaju izjave Aleksandra Vučića „zbog zdravlja građana". Na kraju su se građanima obratili i lideri opozicionog Saveza za Srbiju, koji su poručili da će se boriti kao jedan.

Lider Socijaldemokratske stranke i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić izviždan je od dijela demonstranata, a lider Nove stranke i potpredsjednik u Vladi Zorana Đinđića Zoran Živković poručio je da nije završen posao koji je započet Petog oktobra. „Fali nam šesti oktobar i ja sam kriv zbog toga", rekao je Živković.

„Gdje to ima da predsjednik prvorođeni, misleći da je Čerčil, obeća krv, suze i znoj", upitao je lider Levice Srbije Borko Stefanović na samom kraju protesta. „Znoj je dao naših radnika i radnica koji rade za 200-250 evra za stranog investitora. Suze je dao roditeljske kad djecu ispraćaju na aerodrome i autobuse. A što se krivi tiče, prvorođeni, evo je, da te podsjetimo kako izgleda tvoja Srbija", uzviknuo je Stefanović i iz džepa izvadio svoju košulju okrvavljenu nakon napada u Kruševcu, što je i bio okidač protesta prije četiri mjeseca.

Opsada Skupštine

Proteste ispred Skupštine poslanici vladajuće većine pratili su iz Skupštine. U međuvremenu su odustali od štrajka glađu koji su najavili dan ranije. Poslanik vladajuće većine Marijan Rističević objavio je na Tviteru video kako iz Skupštine skandira opozicionim liderima. Njegov koalicioni partner i lider naprednjaka u parlamentu, rekao je da je dio poslanika noć proveo u Skupštini, kako bi je odbranili „od onih koji hoće nasiljem da preuzmu vlast u Srbiji".

U pomoć su im pritekle i jake snage policije koje su tokom prijepodneva stigle u parlament, što je poslanik opozicije Balša Božović ocijenio kao „državni udar". „Ministarstvo unutrašnjih poslova je okupiralo zgradu Skupštine, koja je potpuno promijenila način rada, a da Generalni sekretarijat Skupštine uopšte nije bio obaviješten o tome", kaže Božović za DW.

On tvrdi da je policija boravila u prostorijama poslaničkog kuba vladajuće većine i šetala se hodnicima „pod punom vojnom opremom, sa dugim cijevima i pištoljima", bez bilo kakve vanredne situacije koja bi takvo postupanje opravdala. „Skupština je zakonodavno tijelo, ona je nezavisna grana vlasti i policija apsolutno ne smije da boravi u njoj. To je klasičan državni udar koji su najavljivali u tabloidima danima unazad", dodaje Božović.

Pripadnici policije koji su se nalazili ispred ulaza u Skupštinu nisu dozvolili DW-u uđe u parlament, a narodni poslanik Aleksandar Martinović nije odgovarao na naše pozive.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android