Glavni gradovi Mađarske, Slovačke i Katalonije imaju ponešto zajedničko. Svi počinju na slovo „B" i privlače turiste svojim šarmom. I sva tri su već mjesecima, s vremena na vrijeme, poprište masovnih demonstracija. Razlozi su sasvim različiti.

Budimpešta: Frustracija

Sedam dana je prošlo od kada je stranka Fides Viktora Orbana zahvaljujući izbornom sistemu sa 49,9 odsto glasova odbranila tijesnu dvotrećinsku većinu u mađarskom parlamentu. Na ulicama Budimpešte je tokom vikenda bilo dosta ljudi, a koliko tačno, to zavisi od toga koga pitate. Procjene kažu od 40.000 do 100.000.

Vijorile su se zastave Evropske unije i zatraženo je novo prebrojavanje glasova zbog sumnji u izborne manipulacije. „Frustracija, razočaranje i volja za djelovanjem", tako je motive protesta sažeo Ors Lanji, student koji je organizovao demonstracije.

Orban je nakon izbora priprijetio da će vlast imati „političku, moralnu i pravnu zadovoljštinu", što su mnogi protumačili kao najavu osvete kritičarima, nevladinim organizacijama i malobrojnim nezavisnim medijima. Konkretno je za maj najavljeno donošenje takozvanog zakona „Stop Sorosu". Trebalo bi da uslijede zakoni kojima bi bile kažnjene ili zabranjene organizacije koje se zalažu za prava izbjeglica.

Bratislava: Pritisak

Skoro dva mjeseca nakon ubistva istraživačkog novinara Jana Kucijaka i njegove vjerenice na ulicama glavnog grada Slovačke bilo je oko 30.000 ljudi. I dalje se traži rasvjetljavanje ubistva koje, kako se vjeruje, ima veze sa italijanskom i slovačkom mafijom, odlično umreženom sa državnim organima. Konkretno se traži smjena šefa policije Tibora Gašpara.

Slovaci su u protestima imali daleko više uspjeha od Mađara, što svakako ima veze sa snagom vodećih partija u obje zemlje. Dugogodišnji premijer Robert Fico i ministar unutrašnjih poslova Robert Kalinak podnijeli su ostavke, ali kritičari zamjeraju što je novi premijer, socijaldemokrata Peter Pelegrini, preuzeo gotovo sve ministre iz Ficovog kabineta.

Barselona: Bijes

U nedjelju je, prema procjeni policije, 315.000 Katalonaca u Barselni protestovalo tražeći oslobađanje separatističkih vođa iz pritvora. Od jeseni su u španskom pritvoru devetorica ljudi kojima se prebacuje krivično djelo „pobune" te pronevjere budžetskog novca na organizaciju referenduma koji je španski Ustavni sud označio ilegalnim.

Prvo lice separatističkog pokreta Karles Pudždemon nalazi se u egzilu zajedno sa još šestoricom bitnih političara čije izručenje Španija traži. Njemački sud je nedavno odlučio da Pudždemon uz kauciju bude pušten na slobodu gdje će sačekati konačnu odluku o izručenju Španiji. No sud je već odlučio da Pudždemon ne može biti izručen zbog „pobune" jer takvo krivično djelo ne postoji u njemačkom sistemu.

nr (dpa, afp)