List Frankfurter Allgemeine Zeitung naglašava da je izbor reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH značajan za cijeli region:

„Istina, i drugi muslimani i narodi koji žive na Balkanu, naprimjer Albanci na Kosovu i u Albaniji ili Turci u Bugarskoj i Grčkoj, imaju vlastite religiozne vođe. Reisu-l-ulema iz Sarajeva je međutim daleko najvažniji. Formulacija koja je do sada korištena, da je on nešto kao 'papa' autohtonih muslimana jugoistočne Evrope, je istina pretjerana. Ali tačno je da on za više miliona muslimana na Balkanu predstavlja autoritet.

O novom reisu-l-ulemi Islamske zajednice u BiH obično se pričaju dvije priče - jedna iz rata, a jedna iz vremena nakon njega. U priči iz rata Kavazovićeve pristalice rado pominju njegovu ljudsku veličinu. Događaj seže do jula 1995., nekoliko dana nakon masakra u Srebrenci. Srpske trupe na čelu sa generalom Ratkom Mladićem kojem se sudi pred Haškim tribunalom, osvojile su Srebrenicu koja je bila zaštićena zona UN-a i ubile preko 7.000 muškaraca i mladića. Nakon toga se tadašnji muftija tuzlanski u jednoj radio poruci obratio bh. muslimanima riječima: 'Draga braćo i sestre, ove ljude su ubili četnici. Ko se želi boriti, može ići na front ali ni u kom slučaju se ne treba svetiti srpskim civilima koji žive ovdje ili na drugim mjestima. Ljude u Srebrenici su ubili četnici, a svi Srbi nisu četnici.'

Muslimani od Kavazovića očekuju mnogo

Druga priča desila se više od deset godina nakon završetka rata, u ljeto 2007., kada je Jasmin Imamović, pisac i načelnik Tuzle svoje sugrađane pozvao da sudjeluju u akciji 'najmasovniji poljubac', kako bi iz ovog grada konačno bila odaslana i jedna dobra vijest i kako bi Tuzla ušla u Ginisovu knjigu rekorda. 5.000 parova je trebalo doći na jedan od gradskih trgova, gdje su se deset sekundi trebali ljubiti. Kavazović je tu akciju osudio kao 'akt nepoštivanja muslimana'. Njegov protest nije urodio plodom. 1. septembra 2007. godine u Tuzli se okupilo oko 7.000 parova koji su svom gradu pomogli da obori svjetski rekord. Ova priča govori više o bh. muslimanima i bh. islamu, nego o samom Kavazoviću: iako postoje radikalne grupe, većina bh. muslimana je umjerena.

Od novog reisu-l-uleme koji je studirao na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, ne očekuju samo muslimani u BiH da se, jasnije od svog predhodnika, distancira od pojedinačnih radikalnih tendencija u bh. islamu. Mustafa Cerić se nije dovoljno odlučno usprostavio vehabijskim grupama koje su pokušale preuzeti kontrolu nad više džamija. Nasuprot njemu, Kavazović se sa ovim grupama u više navrata sukobio,“ piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

BiH na pogrešnom kolosjeku

U svom najnovijem izvještaju, koji je podnio Vijeću sigurnosti UN-a, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Valentin Inzko, predstavio je tmurnu sliku ove zemlje. Najveću odgovornost za takvo stanje smatra Inzko, snosi političko vodstvo bosansko-hercegovačkih Srba.

List Neue Zuercher Zeitung piše:

„Još prije samo šest mjeseci se, kada je riječ o BiH, moglo biti malo optimistično. Nakon 15-mjesečnog odugovlačenja, posvađane političke stranke su se u februaru konačno uspjele dogovoriti o sastavu nove vlade i usvojile su nacrt novog budžeta. Ko se tada nadao da će političari ove zemlje konačno početi rješavati probleme, osjeća se prevarenim. Krhka stranačka koalicija se ubrzo nakon toga raspala, a uskoro su se ponovo počele ispaljivati retoričke, otrovne strijele između Republike Srpske i Federacije BiH, što je već godinama ustaljena praksa.

Visoki predstvanik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko je u svom najnovijem izvještaju pronašao malo optimističnih riječi. Ovaj austrijski diplomata više je dijagnosticirao da je političko vodstvo protračilo dragocijeno vrijeme i da se u prvom redu i dalje brinulo o sebi i raspodjeli unosnih pozicija. Učestaliji su postali i napadi na Dejtonski mirovni sporazum potpisan 1995. Inzko smatra kako je sve više ugrožen suverenitet i teritorijalni integritet zemlje.

Kritika u pravcu RS

Kritika visokog predstavnika usmjerena je bila prije svega na Republiku Srpsku. Inzko smatra da je političko vodstvo RS u posljednjih šest mjeseci pojačalo secesionističku retoriku protiv zajedničke države. Ako vodeći političari u Banjaluci, a misli se prije svega na predsjednika RS Milorada Dodika, kažu da ih BiH čini bolesnim i da se nadaju kako će se zemlja uskoro raspasti, onda se takve izjave ne smiju označiti kao prazne prijetnje ili izborna retorika, naglasio je Inzko.

Ovaj ukor upućen na adresu RS, u Vijeću sigrunosti ne nailazi na odobravanje. Prije svega ruska strana ne dijeli Inzkovu kritiku na račun bosanskih Srba. Rusija istina konstatira da se situacija u BiH pogoršala ali prema izjavama ruskog ambasadora u UN Vitalija Čurkina, situacija je takva u prvom redu zbog zavađenosti bošnjačkih stranaka, a ne zbog Srba. Čurkin predlaže zatvaranje Ureda visokog predstavnika, iako za to kriteriji još ni izdaleka nisu ispunjeni“, piše list Neue Zuercher Zeitung.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose