Newroz Duman ukazuje na München, Halle, Kassel i Hanau. To su mjesta gdje su se dogodili smrtonosni desničarski napadi u Njemačkoj, u kojima je od jula 2016. do februara 2020. ukupno ubijeno 22 ljudi, a još jedanaestoro ranjeno.

"München, Halle, Kassel i Hanau su svi rezultat atmosfere rasističke mržnje i prisustva desničarske stranke poput AfD-a", kaže Duman za Deutsche Welle. Ljudi su tamo bili "proglašeni drugačijim". Duman kaže da AfD dugo vremena nije ozbiljno shvaćena. Ali svaki od počinitelja ova četiri zločina "bio je na neki način povezan s AfD-om, upijao je govore političara AfD-a, osjećao se motiviranim tom politikom da izvrši ove zločine". Duman, edukatorica za traumu, govori u ime "Inicijative 19. februar" iz Hanaua.

Duman je trenutno vrlo zauzeta. Za nešto više od dvije sedmice, u hessenskom malom gradu Hanau, planirano je obilježavanje četvrte godišnjice ubistva devet ljudi.

Demonstracija protiv rasizma ispred Reichstaga

Newroz Duman će ispred Reichstaga govoriti na velikim demonstracijama protiv desničarskog ekstremizma. Ovo će možda biti najveće demonstracije protiv rasizma i mržnje u aktuelnom talasu protesta koje je pokrenuo izvještaj lista "Correctiv", o sastanku održanom u novembru 2023. godine, na kojem su prisustvovali predstavnici Alternative za Njemačku (AfD), desničarski ekstremisti, neki članovi CDU-a i poslovni ljudi. Na tom sastanku otvoreno se razgovaralo o masovnim deportacijama iz Njemačke, s fokusom na konkretni rasizam.

Od tada milioni ljudi širom Njemačke izlaze na ulice i odbacuju desničarsko razmišljanje. U Berlinu je, prema policijskim izvještajima, za subotu prijavljeno više demonstracija. Neke su veće od onih pod nazivom "#WirSindDieBrandmauer", na koju poziva savez "Hand in Hand" i na kojoj će također govoriti i Duman. Međutim, planirani lanac ljudi oko njemačkog parlamenta će obilježiti dan. Organizatori govore o "simboličnom protivpožarnom zidu koji štiti našu demokratiju i solidarni suživot od desničarske mržnje". Očekuje se najmanje 100.000 sudionika.

Raznovrsnost demonstracija koje su se održale od sredine januara, a bilo ih je više stotina, iznenađuje stručnjake i političare. U najvažnijoj političkoj raspravi ove sedmice u Berlinu,tokom debate u Bundestagu, često se razgovaralo o poruci mnogih protesta na ulicama i zahtjevu za suzbijanjem desničarskog ekstremizma.

Protesti kao poziv na buđenje

Marcel Lewandowsky, politikolog sa Univerziteta u Siegenu, u intervjuu za Deutsche Welle, govori o "snažnom pro-demokratskom mobiliziranju koje nije ograničeno na političku sferu". Tri sedmice nakon izvještaja o sastanu u Postdamu, institut za istraživanje javnog mnijenja "Rheingold" je predstavio, prema vlastitim tvrdnjama, reprezentativno istraživanje. Prema tom istraživanju, mnogi učesnici doživljavaju proteste protiv desničarskog ekstremizma kao jednu vrstu „oslobađanja i buđenja". Prema rezultatima ankete 29 posto ispitanika može zamisliti da će u budućnosti ponovno sudjelovati u takvim demonstracijama.

Prema Rheingoldu, mnogi od ispitanika su opisali kako su na ulice izašli iz letargije i "prilično pasivno-resignirane atmosfere". Njemačka se trenutno suočava s mnogim problemima. Strah od ksenofobije i nasilja s krajnje desne strane samo je jedan od njih. Većina demonstranata sada se nada jednoj "vrsti velikog i stalnog vala protesta građana".

Ali što ako konstantnost ne bude održana? Tada, prema riječima Stephana Grünewalda, šefa Rheingolda, "može se sasvim lako dogoditi da se trenutna energija preusmjeri i sve više usmjeri protiv vladajuće koalicije ", koju vodi kancelar Olaf Scholz. Čak i Daniel Mullis, istraživač protesta iz Peace Research Instituta u Frankfurtu (PRIF), nedavno je istakao pritisak na saveznu vladu. „Masovno podizanje glasa iz civilnog društva nije dovoljno cijenjeno", naglasio je Mullis za Hessischen Rundfunk. Međutim, istakao je da jako puno stvari ovisi o političkim odlukama. Civilno društvo samo ne može riješiti problem.

Protesti bi mogli navesti neodlučne da podrže Alternativu za Njemačku (AfD)

Da li će doći do promjena u političkom spektru? Lewandowsky još uvijek ne vidi prepoznatljive pomake u simpatijama prema strankama. "Trenutne oscilacije u anketama još uvijek su unutar normalnog statističkog raspona i ne moraju nužno biti rezultat protesta", kaže Lewandowsky. Čak smatra da bi protesti "mogli imati negativan utjecaj i možda navesti neodlučne da podrže AfD".

U tom smislu, Lewandowsky upozorava da se ne bi trebalo oslanjati na uticaj demonstracija na nadolazeće izbore u junu (izbori za Europski parlament, lokalni izbori u osam saveznih pokrajina) i septembru (izbori za pokrajinske parlamente u Saksoniji, Turingiji i Brandenburgu): "Ako se do tada protesti smire, njihov učinak, ukoliko ga ima, može nestati."

Broj organizacija koje podržavaju poziv za #WirSindDieBrandmauer se neprestano povećava. Do četvrtka navečer, broj je premašio 1400. Među njima su i udruženja koja su u proteklim danima naglašavala važnost migranata za svoj rad i za društvo u cjelini.

Kritika iz migrantskih krugova

Velike kompanije su putem društvenih mreža ili oglasa jasno izrazile koliko su ovisne o prilivu radne snage na njemačko tržište rada. Naime, prijetnje koje dolaze sa desničarskih okupljanja posebno pogađaju ljude s migracijskim porijeklom. To se odnosi i na one čiji su preci došli u Njemačku i koji su se ovdje rodili.

Stoga se očekuje da će brojni migranti demonstrirati u subotu. Velike organizacije u socijalnom sektoru, s mnogo migranata kao zaposlenih, navode neobično živu participaciju u vezi s ovom temom. Međutim, iz migrantskih krugova dolazi i kritika zbog toga što je prošlo toliko vremena prije nego što su se održale tako velike demonstracije protiv desničarskog ekstremizma i ksenofobije.

Kritika koju politolog Lewandowsky razumije: "Oduvijek je problem što najčešće govorimo o migrantima, i to uglavnom u negativnim kontekstima poput bijega ili socijalnih problema. Ne iznenađuje da i migranti kritikuju to s obzirom na sadašnji talas demonstracija."

Orginalni tekst na njemačkom možete pročitati OVDJE 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu