Potpredsjednik SAD-a Džej-Di Vens našao se na meti podsmijeha na društvenim mrežama nakon što je u televizijskom intervjuu izjavio da je Drugi svjetski rat završen pregovorima, braneći diplomatski pristup predsjednika Donalda Trumpa u ratu Rusije protiv Ukrajine.

„Drugi svjetski rat je završen bezuslovnom kapitulacijom Njemačke i Japana, a ne pregovorima“, objavljeno je na nalogu „Republikanci protiv Trampa" na mreži Iks, uz isječak iz Vensovog intervjua.

Dana 8. maja 1945. nacistička Njemačka je bezuslovno kapitulirala, nakon što je diktator Adolf Hitler izvršio samoubistvo. Saveznik nacističke Njemačke, Japan, kapitulirao je kasnije u avgustu, nakon što su Sjedinjene Američke Države bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki.

Vensova izjava predstavlja još jedan istorijski gaf Trampove administracije.

Predsjednik Tramp je više puta iskrivljavao istorijske činjenice kako bi odgovarale njegovom narativu. Vršio je pritisak na muzeje da se usklade s njegovim pogledom na svijet, kritikujući ih zbog negativnog prikazivanja američke istorije — posebno ropstva.

DW-ov tim za provjeru činjenica analizira neke od najkontroverznijih Trampovih istorijskih tvrdnji.

Trampov pokojni ujak i „Unabomber"

Teodor Džon Kačinjsski, jedan od najzloglasnijih domaćih terorista poznat kao „Unabomber", ubio je troje ljudi i ranio 23 osobe slanjem eksplozivnih naprava, uglavnom ciljajući naučnike. Priznao je da je poslao 16 bombi tokom skoro dvije decenije.

U julu, Tramp je na jednom događaju u Pitsburgu, Pensilvanija, tvrdio da je njegov pokojni ujak Džon, bivši profesor na Institutu za tehnologiju u Masačusetsu (MIT), predavao Kačinjskom. Međutim, Kačinjski je studirao na Harvardu, a zatim na Univerzitetu Mičigen. 

Obmanjujuće tvrdnje o carinama i Velikoj depresiji

Na sastanku kabineta u julu, Tramp je rekao da se ekonomska kriza "Great Depression" „nikada ne bi desila" da su SAD zadržalecarine, te je netačno tvrdio da su carine ponovo uvedene „nakon depresije".

Velika depresija je, zapravo, počela 1929. i trajala oko deceniju. Zakon o carinama Smoot-Hawley iz 1930. godine, koji je imao za cilj zaštitu američkih preduzeća, povećao je uvozne dažbine i izazvao odmazdu više od 20 zemalja — čime je dodatno pogoršana globalna ekonomska kriza, nakon što su već Fordney-McCumber zakonom o carinama iz 1922. nametnute dažbine na uvoznu robu.

Trump tvrdi da je upozoravao protiv invazije na Irak

Trump već dugo tvrdi da se protivio invaziji na Irak 2003. godine. U junu je ponovio: „Bio sam veoma protiv invazije na Irak. Rekao sam to glasno i jasno", tvrdio je dok je stajao pored aviona Air Force One. „Zaista sam govorio: ‘Ne idite, ne idite, ne idite.'"

Međutim, CNN i Buzzfeed su 2016. izvijestili da je Trump podržao invaziju tokom gostovanja u emisiji Hauarda Sterna 2002. godine.

Sam Trump je u predsjedničkoj debati sa Andersonom Kuperom na CNN-u rekao: "Moguće je da sam to rekao“, dodajući: „Do trenutka kada je rat počeo, bio sam protiv.“

Vašington post je još 2016. objavio provjeru činjenica i sastavio vremensku liniju Trampovih izjava pred invaziju na Irak, pokazujući nedosljednosti u njegovim tvrdnjama.

Trampov pokušaj da prepiše istoriju u muzejima

Tramp je potpisao izvršnu naredbu, kojom je potpredsjedniku i članu Upravnog odbora Smitstonosvkog instituta naloženo da eliminiše „neprimjerenu ideologiju, koja izaziva podjele ili antiameričke stavove“ iz muzeja Smitsonijana, obrazovnih centara i Nacionalnog zoološkog vrta, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

Smitsonijan, najveći svjetski kompleks muzeja i istraživačkih centara, 62 odsto se finansira iz federalnog budžeta i obuhvata 17 muzeja u Vašingtonu, D.C.-u, i dva u Njujorku.

Na mreži Truth Social, Trump je kritikovao Smitsonijan, jer se fokusira na „to koliko je naša zemlja užasna, koliko je ropstvo bilo loše i koliko su obespravljeni bili neuspješni."

Uoči 250. godišnjice SAD-a, administracija je stavila osam muzeja, uključujući Nacionalni muzej američke istorije i Nacionalni muzej afroameričke istorije i kulture, pod reviziju. Od njih je zatraženo da dostave planove za izložbe, obrazovne materijale i digitalni sadržaj.

Bijela kuća je u pismu obavijestila Smitsonijan da će u drugoj fazi biti pregledano još muzeja.

Prošle sedmice, Bijela kuća je objavila članak pod naslovom „Predsjednik Tramp je u pravu u vezi sa Smitsonijanom“, kritikujući izložbe koje se bave rasizmom, ropstvom, seksualnošću i imigracijom.

Kao odgovor, više od 150 kulturnih organizacija i preko 300 pojedinaca potpisalo je javnu izjavu kojom potvrđuju svoju posvećenost umjetničkoj slobodi i otporu političkom pritisku.

Iako se u izjavi ne pominje Trampa po imenu, ukazano je na rastuću zabrinutost zbog miješanja politike u institucije poput Smitsonijana i Kennedy centra.

Uredila: Rejčel Bejg

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku