Najkasnije od revolucije na Majdanu i aneksije Krima 2014., Rusija državnom propagandom unutar zemlje, kao i ciljanim kampanjama širenja dezinformacija u inostranstvu, pokušava uticati na svijest javnosti. Iako se obim ruskih dezinformacija u proteklih dvanaest mjeseci ne može kvantitativno izmjeriti, stručnjaci s kojima je DW razgovarao se slažu: povećan je intenzitet i način širenja ruskih dezinformacija. Jedan narativ koji je posebno tvrdokoran, i to ne samo od početka rata, jeste da NATO prijeti Rusiji, čak i da je želi zauzeti.

"Invazija kao odbrana"

Još mnogo prije invazije na Ukrajinu, koja je počela u februaru 2022., Rusija je, kako bi opravdala rat, širila takve narative. "Lažne tvrdnje su vjerovatno počele još na Euromajdanu, oko 2014. godine. Od tada Rusi tvrde da se Zapad miješa u Ukrajinu", rekao je za DW Roman Osadčuk iz Research Associate Atlantic Council-a.

U mnogim ruskim narativima uzrok i posljedica su obrnuti, objašnjava Lutz Güllner, šef strateške komunikacije u Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS). "Uvijek je riječ o tome da se pokaže koliko je Rusija zapravo ugrožena, okružena, ugrožena i od strane Ukrajine te da se zbog toga mora braniti, i kako rat nije ništa drugo nego odbrana."

U televizijskom govoru nekoliko dana prije napada na susjednu zemlju i ruski predsjednik Vladimir Putin je tvrdio da se NATO "nastavio širiti" i da se njegova vojna infrastruktura približava granicama Rusije. Putin govori o "širenju NATO-bloka na istok, približavanju njegove vojne infrastrukture ruskoj granici".

U toj izjavi je tačno da je od raspada Sovjetskog Saveza 14 istočnoevropskih zemalja primljeno u NATO. Četiri od njih graniče sa Rusijom. I Ukrajini je 2008. godine također data perspektiva za pristupanje NATO-u.

Ono što je još tačno je i: NATO je u svojim istočnoevropskim državama članicama izvršio logističke pripreme i osposobio aerodrome za brzo pojačanje svojih trupa. Istina je i da je to urađeno nakon 2014. godine, kao odgovor na rusku ilegalnu aneksiju poluostrva Krim. NATO i dalje poštuje Osnivački akt NATO-Rusija iz 1997. godine, koji zabranjuje dodatno trajno stacioniranje značajnih borbenih snaga u zemljama pristupnicama NATO-u. Putin za svoje tvrdnje nije mogao pružiti nikakve dokaze. Uprkos tome, on je nastavio je koristiti isti narativ: NATO prijeti Rusiji.

Osim toga, Putin tvrdi da su ljudi koji govore ruski u samoproglašenim republikama Donjeck i Lugansk godinama bili izloženi genocidu od strane Ukrajinaca i da Ukrajinu treba "denacificirati".

Nije samo lokalno stanovništvo meta ruske propagande

Ove netačne tvrdnje, koje je DW već opovrgao, ruski državni mediji širili su prvenstveno među domaćom publikom. No, taj narativ je pak postigao i određeni uticaj na Zapadu. Tako je u oktobru 2022. godine, prema studiji Centra za monitoring, analizu i strategiju (CeMAS), 19 posto ispitanih u Njemačkoj smatralo da je ruski agresorski rat protiv Ukrajine bio ruska reakcija na provokacije NATO-a koji nije imao alternativu. 21 posto se djelimično složilo s tim - tako da ukupno 40 posto Nijemaca barem djelimično vjeruje u ovu priču.

"To je prilično visok procenat i vjerovatno je rezultat kampanja dezinformacija i postojećih uvjerenja i stavova prema NATO-u", kaže Julia Smirnova, viša analitičarka Instituta za strateški dijalog (ISD), koja također istražuje fenomen širenja dezinformacija u ovom ratu.

Pristalice NATO-a i Ukrajine kao zaraćene strane?

Na početku invazije takođe se tvrdilo da u Ukrajini postoje laboratorije za biološko oružje koje finansiraju Sjedinjene Američke Države, što se kasnije ispostavilo kao netačno. Priču o navodnoj pripremi takozvane "prljave bombe" u opticaj je ubacilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, a takozvani "dokazi" su izloženi u vidu starijih fotografija iz ruskih nuklearnih elektrana i senzora za detektovanje dima u Sloveniji.

Podrška Ukrajini od strane zapadnih partnera (finansijska pomoć, snabdijevanje oružjem, sankcije) također se koristi da se potkrijepi tvrdnja Vladimira Putina iznesena na dan invazije da je Ukrajina "potpuno stavljena pod eksternu kontrolu" i "pojačana oružanim snagama zemalja NATO-a i da joj je dostavljeno najsavremenije oružje”.

Ruski državni mediji su čak objavili da su NATO trupe aktivno uključene u rat u Ukrajini i da su neke vojne jedinice de facto bile pod komandom zapadnih oficira ili instruktora. Kao dokazi su često korištene slike i video snimci stranih dobrovoljaca koji se bore u Ukrajini.

„U stvari, protiv nas se bori NATO-blok, čiji članovi daju kijevskom režimu teško naoružanje, municiju i obavještajne informacije i obučavaju vojne stručnjake“, rekao je početkom oktobra 2022. godine Nikolaj Patrušev, koji je blizak Putinu i obnaša funkciju sekretara Vijeća sigurnosti Rusije.

U maju 2022. godine, korisnici društvenih mreža lažno su tvrdili da se zemlje članice Evropske unije spremaju da se uključe u sukob. U jednom video snimku - sa logom BBC News-a - tvrdilo se da je poljski general potpisao naređenje da se vojni odredi stave u "punu pripravnost". Taj video je bio lažan. Iz BBC-a je potvrđeno da takav izvještaj nikada nije napravljen i da je njegov logo zloupotrijebljen u kreiranju tog lažnog videa. Zvaničnici poljske vlade nakon toga su optužili Moskvu da je pokrenula informativne napade na njihovu zemlju.

NATO je stalni predmet dezinformacija

Nedavna odluka Njemačke da isporuči tenkove Ukrajini odmah je na društvenim mrežama protumačena kao priznanje Olafa Scholza da je NATO u ratu s Rusijom.

Još i prije te objave već su internetom kružili video snimci koji navodno prikazuju isporuku njemačkih tenkova Leopard 2 Ukrajini. Za Romana Osadčuka nije slučajno što masovno kruže takvi video snimci oko odluke da se Ukrajini isporuče njemački tenkovi. „Iz ruske perspektive, širenje takvog sadržaja može poslužiti svrsi da se jasno stavi do znanja da se Evropa sprema da napadne Rusiju".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu