Nakon što je bivši predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) Mato Tadić 2022. godine otišao u penziju, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH imenovao je u srijedu (29.5.) Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH iz ovog entiteta.

Vukoja je bio jedini kandidat, a predložila ga je nadležna parlamentarna Komisija koju kontroliše vladajuća koalicija u Federaciji – Trojka (Narod i pravda, SDP i Naša stranka) i HDZ BiH. Komisija mjesecima nije zasjedala upravo zbog spora oko izbora Marina Vukoje. Opozicija predvođena Strankom demokratske akcije (SDA) insistirala je na listi s više kandidata.

Iako pripadaju vladajućoj koaliciji, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP – Socijaldemokratska partija BiH) i ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut (Naša stranka) pozvali su zastupnike da ne glasaju za Vukoju, upozoravajući da izbor sudije Ustavnog suda BiH ne smije biti predmet „političke trgovine“ čelnika političkih stranaka. Jedino je Damir Mašić (SDP) glasao protiv izbora Marina Vukoje kako je za DW kazao „iz principijelnih razloga".

Opozicija najavila apelaciju Ustavnom sudu

Admir Čavalić  iz opozicione Stranke za BiH kaže da je zastupnicima „oduzeto ustavno pravo da biraju", jer se na listi nalazi samo jedno ime. Čavalić smatra da „to nije izbor već potvrđivanje“, čime su prekršene zakonske procedure. Opozicija u Federaciji BiH najavila je apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Pored Bećirovića i Arnauta, poziv federalnim zastupnicima da ne glasaju za Marina Vukoju uputili su Demokratska fronta (DF) i SDA. To je osudio predsjednik Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozoravajući da je BiH „pred velikom opasnošću“ da dođe do potpune blokade Ustavnog suda.

„Ako ne bude izabran sudija Ustavnog suda BiH, svu odogovornost preuzimaju prvenstveno Žaljko Komšić (predsjendik DF-a) i Bakir Izetbegović (predsjednik SDA) koji predvode brutalnu kampanju laži, ali uz njih i Bećirović, Arnaut i svi drugi koji su se tome usprotivili na jedan neprofesionalan i nekorektan način“, kazao je Konaković.

Zašto je sporan Marin Vukoja?

Marinu Vukoji se spočitavaju veze sa HDZ-om i nedostatak sudskog iskustva. Međutim, jedini uslovi za budućeg ustavnog sudiju su da je „istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda" i da nije član stranke. Nacionalnost sudija nije propisana kao uslov Ustavom BiH.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović i predsjednik SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) i Republike Srpske (RS) Milorad Dodik su najbliži saveznici iz vladajuće koalicije na nivou BiH (HDZ-SNSD-Trojka). Obojica su zbog političkog djelovanja kritikovana od strane američke administracije, s tim što je Dodik i pod američkim sankcijama. Kritičari zato smatraju da bi njihov uiticaj na sudije Ustavnog suda BiH mogao biti „destruktivan", posebno u slučaju odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda, o čemu se sve češće govori u kontekstu pristupanja BiH Evropskoj uniji (EU).

„Dominacija politike nad pravosuđem bila bi apsolutizirana, institucije i zakon de facto suspendirani, a oni koji imaju moć bili bi sigurni od sudskog progona. Oni bi, zapravo, postali zakon“, kazao je politički analitičar Ibrahim Prohić, komentirajući ranije krizu oko Ustavnog suda BiH.

Čovićev kandidat

Glavni urednik najposjećenijeg bosanskohercegovačkog informativnog portala Klix.ba Semir Hambo za Deutsche Welle kaže da je izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH „jedno od najturbulentnijih političkih pitanja u zemlji“.

„Na imenovanju Vukoje dugo je insistirao lider HDZ-a Dragan Čović i prema njegovim izjavama evidentno je da mu je to obećano još u decembru 2022. godine, čak i prije formiranja nove vlasti u Federaciji BiH. Sudija je neminovno morao biti izabran, svi kandidati su bili hrvatske nacionalnosti, ali se Vukoji zamjera politička bliskost sa HDZ-om, čiji je bio kandidat za Dom naroda Parlamenta BiH 2019. godine“, kaže Hambo.

Zbog političke bliskosti i saradnje SNSD-a i HDZ-a opozicija strahuje da bi u budućnosti neka ključna pitanja za državu mogla biti na ispitu, predviđajući politički uticaj i političko odlučivanje sudaca, pojašnjava urednik Klixa.

Politička podobnost – praksa u BiH

„Ukoliko vlast iz RS-a kontroliše sudije koje imenuju, i kada ih imenuju, i ukoliko Čović kontroliše dvoje sudaca iz Federacije BiH, za prevagu u donošenju nekih važnih odluka dovoljno je da samo jedan sudija izreda stranaca podrži te suce“, kaže Semir Hambo.

On napominje da se i za neke dosadašnje sudije stavljala „etiketa političke povezanosti“, poput sudija Ustavnog suda BiH Mirsada Ćemana i Seade Palavrić, koji su prije imenovanja bili SDA kadrovi. „No aktuelna vlast (Trojka) je glasove prikupljala, između ostalog, na priči da neće raditi poteze kao SDA, a suštinski su pristali na istu matricu“, kaže sagovornik DW-a.

Ustavni sud BiH sačinjava devet sudija, a mandat im traje do 70. godine života. Od devet sudija Ustavnog suda, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH bira četvoro, koji su u dosadašnjoj praksi bili dva Bošnjaka i dva Hrvata, dok Narodna skupština RS-a bira dvojicu, koji su u praksi Srbi. Preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsulutacija sa Predsjedništvom BiH, i oni su stranci. Propisano je da ne mogu biti državljani susjednih zemalja.

Ustavne krize u BiH

Ustavni sud BiH i ranije je bio u središtu političke krize u BiH. Nakon odlaska srpskih sudija iz Ustavnog suda BiH u penziju, Skupština RS-a nije se izjašnjavala o njihovim nasljednicima, tako da u državnom Ustavnom sudu trenutno nema sudaca iz tog entiteta. Milorad Dodik kaže da ih neće ni biti, sve dok Ustavni sud BiH ne napuste strane sudije. Time je, nakon suspenzija odluke Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-a, otvorena još jedna politička i ustavna kriza u BiH. Naime, promjena sastava Ustavnog suda BiH podrazumijevala bi i izmjene postojećeg Daytonskog Ustava BiH.

Međunarodna zajednica, uključujući EU i Sjedinjene Američke Države, često vrši pritisak na političke lidere u BiH da poštuju odluke državnog Ustavnog suda i omoguće njegov nesmetan rad. Analitičari upozoravaju da nepoštovanje tih odluka dovodi do unutrašnjih tenzija i otežava put BiH ka euroatlantskim integracijama. Pitanje strukture Ustavnog suda BiH predmet je razgovora unutar vladajuće koalicije na nivou BiH, u okviru pretprisutpnih pregovora sa EU.

Zbog nedostatka sudija, Ustavni sud BiH trenutno ne razmatra desetine apelacija koje su uputili građani, jer ne može održavati redovne sjednice. Zato je najviša sudska instanca u BiH prisiljena predmete rješavati isključivo na plenarnim sjednicama, i to samo one za koje ocijeni da su hitni.

Ko je Marin Vukoja?

Televizija N1 podsjeća da je Marin Vukoja rođen 1973. godine u Širokom Brijegu i da je nakon završenog obrazovanja radio kao saradnik u Stručnoj službi Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona, a potom i kao voditelj Odjela za pravne poslove te službe. Bio je angažiran i kao sekretar Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. I N1 podsjeća da je njegovo imenovanje za sudiju Ustavnog suda BiH izazvalo „brojne kontroverze" između ostalog i zato što nikada nije bio sudija.

Iz OHR-a su na društvenim mrežama saopćili da podržavaju imenovanje sudije iz Federacije BiH, te da je sada red na vlastima RS da učine isto. „OHR želi podsjetiti vlasti na svim nivoima u BiH na njihovu obavezu da se osigura nesmetan rad Ustavnog suda BiH u punom kapacitetu, u skladu sa Ustavom BiH i Daytonskim mirovnim sporazumom“, navodi se u objavi, uz napomenu da nema nijendog razloga da RS ne imenuje preostale sudije Ustavnog suda BiH.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu