SÜDDEUTSCHE ZEITUNG (SZ) piše da je Vashington naučio kako da se ophodi prema ruskom predsjedniku Putinu. „Bijela kuća je objavila detalje o planovima Moskve za mogući napad na Ukrajinu. Time je jasno ko je napadač a ko napadnuti...Prije osam godina Putin je manje više tajno zauzeo Krim. I dok je javnost na Zapadu odgonetala ko su naoružani ljudi u zelenim uniformama bez oznaka, Putin je odbacivao svaku odgovornost – dok je vojska dovodila stvari pred svršen čin. Zapadne tajne službe znale su ko su„zeleni čovječuljci, ali nisu opovrgle laži Kremlja. Danas Zapad tu grešku ne želi ponoviti. To je razlog zbog čega američka vlada ide u detalje, opširno govoreći o onome što zna – koliko trupa je Rusija prebacila na granicu sa Ukrajinom, kakve planove ima Moskva za napad koji želi prikazati kao odgovor na navodnu provokaciju Kijeva i kada bi invazija trebala početi. To ide tako daleko da je CIA saopštila saveznicima čak i konkretan datum mogućeg početka rata koji je onda brzo objavljen i u javnosti", kaže se u komentaru SZ.

- pročitajte i ovo:  Ukrajina: san o zaštiti NATO-a

Njemački list WELT piše: „Ko prati državne medije u Rusiji, njemu poruka Kremlja odmah postaje jasna. Rusija je zemlja koja voli slobodu ali zli Zapad je stalno provocira. Poruka Kremlja glasi: Zapad stalno govori o opasnosti od rata i time ugrožava Rusiju". Kao primjer, Welt navodi izvještavanje ruskog državnog medija "Pervlji" od subote uveče (12.2.22.). „Upozorenja od putovanja u Ukrajinu, koje je izdalo više od deset zapadnih zemalja i smanjenje osoblja u ambasadama, voditelj ruskog državnog medija tumači kao pokušaj dodatnog pogoršanja krize. Citira se glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, koja kaže kako zapadni diplomati znaju za "akte koji su u pripremi" i koji pogoršavaju sigurnosnu situaciju u Ukrajini. Time se ne misli na opasnost  koja prijeti od ruskih trupa, stacioniranih u blizini ukrajinske granice, već od navodnih ukrajinskih provokacija, u koje je Zapad upućen ili koje je čak i sam inscenirao. A onda se pojavljuje stalni komentator i šef Odjela za štampu ruskog državnog naftnog giganta Rosneft koji to sve nazove horor-pričama, u koje ne vjeruju ni sami Ukrajinci", piše WELT.

Najtiražniji njemački list BILD doslovno piše: Svijet je u strahu od rata – a žice koje povezuju Washington,Berlin, Pariz, Kijev i Moskvu su užarene. To je psiho-krimić za mir. Usred filma nalazi se 68-godišnji njemački kancelar Olaf Scholz, koji još mora pronaći svoje mjesto i Evropi i NATO-u. Ovog ponedjeljka (14.2.22.)  je on u Ukrajini, u utorak u Moskvi. Riječ je o kriznoj diplomatiji, kako bi se urazumio ruski predsjednik Vladimir Putin...Countdown (odbrojavanje) do početka rata je istovremeno i mirovna Last-Minute-misija. Ona je počela prošlog četvrtka kada je Scholz primio predsjednike Estonije, Letonije i Litvanije. Sve tri zemlje šalju oružje Ukrajini i traže od Njemačke da uradi to isto. Paralelno s tim su satima u Berlinu  vođeni pregovori predstavnika Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine u vili Borsig Ministarstva vanjskih poslova Njemačke. Bez rezultata! Posljedica svega: Putin je poslao dodatne trupe na granicu sa Ukrajinom. Odluka za rat, kako su usaglašeno izvjestili američki mediji, je pala, konstatuje BILD.

FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG se pita: „Je li propao pokušaj da se Rusija odvrati od napada na Ukrajinu? Tenkovi se još ne kotrljaju, ali čini se da se prozor za diplomatiju zatvara. Kancelar Scholz mogao bi biti posljednji političar sa Zapada koji će (ovoga utorka 15.2.2022.) posjetiti Kremlj, prije nego što njegov domaćin izda naredbu za napad. Američki predsjednik Biden upozorio je Scholza i druge da bi još ove srijede moglo doći do napada. Njemački kancelar stoga riskira da postane statista u Putinovoj namještaljki. Za Joea Bidena Putin očito više nije dostupan. A ni francuskom predsjedniku Macronu nije uspio pokušaj da utiče na Ruse", naglašava FAZ.

NEUE OSNABRÜCKER ZEITUNG analizira: "Ruski predsjednik sigurno nije brušeni demokrata, ali je vješt taktičar. Zbog sukoba u Ukrajini cijene gasa će vjerovatno nastaviti rasti, što je korisno za Rusiju kao velikog izvoznika ovog energenta. Istovremeno, Putin želi testirati koliko snažno će EU, NATO i SAD stajati jedni uz druge - nakon Brexita, Afganistana i korone. Blamaža sa Kabulom pokazala je slabost Zapada, kakva se, od kraja Hladnog rata, rijetka kad mogla vidjeti. Iz ugla Moskve, sada bi mogao biti dobar trenutak za isticanje ruskih interesa - ako je potrebno i vojnom sredstvima".

SÜDDEUTSCHE ONLINE komentira riječi kancelara Scholza da će rat Rusiju teško pogoditi i kako je puno važnije šta priprema ministar privrede Robert Habeck. „Habeck već sljedeće zime predviđa državnu intervenciju na energetskom tžištu i diverzifikaciju isporuka gasa. To su odluke koje je trebala donijeti prethodna vlada, jer jednostrana zavisnost od ruskog gasa nikada nije bila tajna. Zavisnost seže i do tzv. njemačkih strateških rezervi gasa. Riječ je o rezervoarima, kojima upravlja niko drugi do Gazprom. Stoga je Habeck u pravu: monopol koji imaju isporučioci gasa čini Njemačku ranjivom - bez obzira da li plin teče kroz jednu ili tri cijevi. (gasovoda). Kad bi tekao samo kroz Sjeverni tok, onda bi ruska poluga bila još veća. Dakle, njemačka vlada bi sama sebi napravila najveću uslugu, kada bi se oslobodila zavisnosti od ruskog gasa."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu