Kristijan Esters iz rejting gencije Standard & Poor‘s je u stalnom kontaktu s ministarstvima. On proučava najnovije izvještaje i vijesti, jer njegov tim, na osnovu strogih kriterijuma, analizira koliko je svaka pojedina zemlja kreditno sposobna.

Vrijeme kada su Grčka, Italija i Španija stajale pod reflektorima za vrijeme krize, dok je evropskoj neposlušnoj djeci provjeravan bonitet, odnosno da li i pod kojim uslovima svaka pojedina zemlja može da pozajmljuje novac – je iza nas.

Pročitajte i: Merkel i Makron: Dugovi za Evropu

U ovom trenutku Esters pomno prati razvoj. Jer, širom svijeta se ulažu napori, države pokušavaju da se odupru posljedicama korona virusa, a to košta. Vlade i banke su već izdvojile najmanje 15 biliona dolara (15 hiljada milijardi) za suzbijanje pandemije korona virusa i ublažile njene posljedice. A to ubrzava porast brda dugova: ako se uračunaju zaduženja kompanija i banaka, Institut za međunarodne finansije (IIF) je došao do nevjerovatne sume od 250 biliona dolara. Da li je ovo noćna mora?

Svjež novac skoro po nultoj stopi

Esters iz Standard & Poor‘s je prilično opušten. Prevenstveno zbog toga što su kamate tako niske. Jezikom stručnjaka se to naziva „podržavajuće okruženje". Teret dugova ne vrši toliko jak pritisak na budžet, jer je zaduživanje u ovom trenutku takoreći džabe. „To možete da vidite i iz prethodnih godina. Iako se zaduživanje povećalo, teret kamata na budžet se smanjio", kaže direktor za procenu zemalja u S&P. Jednostavnim jezikom rečeno, Esters smatra da nema razloga za paniku u pogledu globalnih dužničkih orgija.

Ekonomista Niklas Potrafke, koji u ifo-Institutu za istraživanja privrede vodi Odjeljenje javnih finansija i političke ekonomije, je pak uznemiren. „U početku me ova zaduživanja nisu brinula", kaže Potrafke u razgovoru za DW. Državne dugove možete da zamislite kao balon i „ako nastavite da ga konstantno naduvavate, u jednom trenutku će da pukne".

Pročitajte i Država se zadužuje – hoće li ceh opet platiti siromašni, stari i bolesni?

S obzirom na istorijske izazove zbog korone, paketi pomoći i konjukture su opravdani, ali pritisak iz balona bi morao što je prije moguće da se ispusti. Redukovati nova zaduživanja je Potrafkesova deviza, jer ako se zadužujemo samo sa niskim kamatama, onda je to „rizično za budućnost".

Rukovodilac Odjeljenja za makroekonomiju u Njemačkom institutu za istraživanje privrede (DIW), Aleksander Krivolucki smatra da u balonu još ima mjesta. „Građani ne moraju da se brinu." Krivolucki ukazuje na je njemačka dužnička kvota nakon finansijske krize bila 80 procenata i da je redukovana na 60 procenata koliko je predviđeno Mastrihtskim ugovorom.

Ali, održati se na crnoj nuli (što je dakle cilj jednog uravnoteženog budžeta u Njemačkoj) u posljednjih deset godina se nije dogodilo nečujno: štedjelo se u državnim službama, stanovi u državnom vlasništvu su prodati privatnim investitorima, a investicije su odložene. A to ne bi baš moralo da se ponovi, smatra Krivulocki: „Dugove, koje sada pravimo, ne moramo da vratimo kao u posljednjih deset godina – šok terapijom."

Ono što se događa u Njemačkoj, na međunarodnoj sceni se odvija u potpuno drugačijoj mjeri. U SAD, Kini i pojedinim zemljama evrozone, dugovi rastu već duže vrijeme a sa koronom dobijaju novu dimenziju. IIF procjenjuje da će dugovi u tekućoj godini širom svijeta porasti za 342 odsto.

Dok bi Kina i SAD inflacijom mogle da malo smanje dugovanja, za Njemačku i Italiju to nije opcija, smatra makroekonomista Krivolucki. „Jer, one nemaju državnu centralnu banku koja bi to mogla da reguliše." Koliko je teško upravljati inflacijom u evrozoni, pokazuje borba Evropske centralne banke (ECB). ECB već godinama bezuspješno pokušava da dostigne inflaciju u visini dva procenta.

Oko nečeg se i slažu

Ekonomisti su, međutim, jedinstveni oko jedne teme – privredni rast. Ako privreda raste, raste i bruto društveni proizvod, i u kombinaciji sa niskim kamatama smanjuje kvotu dugovanja.

Niklas Potrafke sa ifo Instituta za istraživanje privrede upozorava da se ne treba osloniti samo na privredni rast već da se treba vratiti i staroj dobroj politici štednje. A za to su potrebna jasna pravila štednje u Ustavu. „Naše studije pokazuju da zemlje koje imaju fiskalna pravila u ustavu, brže napreduju." Ali, u koroni Njemačka bira druge puteve. Tako je nedavno iz Ustava izbačena kočnica za zaduživanje, kako bi se omogućilo usvajanje paketa pomoći i konjukture. „Ali, važno je da se kočnica za zaduživanje brzo vrati", upozorava Potrafke.

Ko će platiti ceh?

Ali, ko će otplaćivati današnje dugove? Mnogi mladi strahuju da će to pasti na pleća njihovih generacija. „Naravno da bi za mlade generacije bilo bolje da se ne moramo zaduživati, ali mi imamo pandemiju korona virusa", kaže Aleksander Krivolucki za DW.

I Krivolocki iz DIW-a dugoročno pledira za štednju. Ali, protiv je da se stavlja jasan deadline za štednju. Jer, u slučaju novog talasa korona virusa, država će ponovo morati da uzme pare u šaku, da privreda ne bi stala. Tako da balon može i dalje da se pumpa, a da li će da pukne ostaje otvoreno.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android