Kada je njemačka kancelarka Angela Merkel sredinom augusta posjetila svog španjolskog kolegu Pedra Sancheza u njegovoj ljetnoj rezidenciji radilo se vjerojatno o najkompliciranijem slučaju na njenoj To-do listi: Migracijama prema Europi i reguliranju unutarnjeg tržišta EU. Španjolski premijer je jedan od prvih koji je prihvatio bilateralni sporazum o izbjeglicama sa Njemačkom. Prema tom sporazumu Berlin može vratiti u Španjolsku izbjeglice koje su tamo već podnijele zahtjev za azil. Bilateralnim sporazumima Merkel potkrepljuje njen stav da Dablinski sistem "nije funkcionalan", kako je to izjavila prilikom njene posjete Španjolskoj.

Konfrontativan Samit EU

Odredbe iz Dublina, o kojima su države članice EU postigle dogovor 90-ih godina, trebaju regulirati koja je zemlja EU nadležna za neke izbjeglice. No u praksi zahtjevi za izdavanje azila često nisu ispravno obrađeni i prava migranata su povrijeđena. 2015. i 2016. godine je sistem iz Dublina mora biti djelomice obustavljen jer bi broj izbjeglica doveo do birokratske krize.

Španjolska je uz Francusku jedna od malo preostalih zemalja EU u kojoj u najmanju ruku u vladi nije prisutna neka populistička stranka. To čini zemlju važnim saveznikom za Njemačku. Predstavnici ove grupe zemalja, koja postaje sve manja, sastaće se 20. septembra sa mnogim političarima iz desničarskih vladajućih stranaka. Austrija je naime tada pozvala na održavanje neformalnog samita EU.

Austrija, gdje je na vlasti konzervativna ÖVP sa desničarsko populističkom FPÖ, je trenutno predsjedavajuća EU. To je jedna od zemalja, koja slijedi ekstremno strogu migrantsku politiku. Za Merkel i Sančeza bi učešće na samitu moglo biti putovanje u lavovsku jazbinu u kojoj druge vlade moraju ubijediti u novi dogovor sa zemljama iz kojih dolaze izbjeglice kao što su Maroko i Libija, a koje od EU zahtijevaju veliku podršku kako bi spriječile bijeg migranata ka Europi. 

Problem Rusije

Ipak na listi vječnih problema Angele Merkel stoji i jedan sasvim drugačiji: odnos sa Rusijom. Predsjednik Vladimir Putin dolazi u subotu u posjetu Njemačkoj. On i Merkelova će se sastati u dvorcu Meseberg samo tri mjeseca nakon što je Merkelova posjetila Putina u Sočiju.

Lista mogućih tema za diskusiju oboje dugogodišnjih političara je duga. Između Rusije i Njemačke u brojnim temama postoje velike razlike. Posebice su različiti stavovi kada je riječ o konfliktima u Siriji i Ukrajini.

Skupa sa Francuskom Njemačka pokušava posredovati između ukrajinske vlade i proruskih separatista koji kontroliraju istočni dio Ukrajine. Ujedinjeni narodi također pokušavaju pregovorima postići primirje u ovom konfliktu. Od izbijanja nasilja u novembru 2013. godine skoro 10 000 ljudi je izgubilo život. No kako bi UN kontrolirao primirje je otvoreno pitanje.

Rat u Siriji je tema narednog samita na koji poziva turski predsjednik Redžep Taib Erdgoan 07. septembra. Francuska i Rusija će također učestvovati. Putin je jedan od najvažnijih saveznika sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i vjerojatno će biti ključna figura na sastanku.

I još jedna teška tema kada je riječ o Rusiji okupira kancelarku: 1200 kilometara dug gasovod Nord Stream 2 kojim Rusija želi isporučiti gas u Njemačku. Ipak infrastrukturni projekt je vrlo političko pitanje. Kritičari kažu da Njemačka time sebe čini ovisnom o ruskom gasu i radi iza leđa istočnoeuropskim partnerima kroz koje je gas do sada isporučivan prije svega Poljskoj i Ukrajini. I američki predsjednik Donald Trump je na Twitteru napisao da nije fair da Njemačku štite američke trupe, ali istodobno zaključuje ekonomske sporazume sa Rusijom. SAD bi, napisao je Trump, rado prodavale Njemačkoj gas iz vlastite produkcije. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android