Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda istražuje ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Ukrajini od 2014. godine. Karim Khan najavio je u ponedjeljak navečer da bi istraga sada trebala uključiti i "sve nove moguće zločine" počinjene u Ukrajini. Znači li to da će šef ruske države Vladimir Putin u dogledno vrijeme biti na optuženičkoj klupi u Haagu?

Međunarodni kazneni sud je stalni sud sa sjedištem u Haagu. Organizacijski je izvan Ujedinjenih naroda. Njegova pravna osnova je Rimski statut iz 1998. Nadležan je za procesuiranje četiri temeljna zločina: genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločine agresije – pri čemu je posljednji priključen kasnije.

Sudu su se pridružile 123 države. Rusija i Ukrajina nisu među njima. Obje su države potpisale statut, ali ga nisu ratificirale. Unatoč tome, sudu je dopušteno istraživati ​​zločine u okviru međunarodnog prava u Ukrajini - putem takozvanog "ad hoc" priznavanja njegove nadležnosti. Država koja nije ugovorna strana može zamoliti Sud da preuzme kazneno gonjenje.

Ukrajina je to učinila 2014. i 2015. nakon ruske aneksije poluotoka Krima s dvije deklaracije, pri čemu se posljednja, prema riječima glavnog tužitelja, neograničeno primjenjuje na sve navodne zločine na teritoriji Ukrajine. On sada svoju nadležnost temelji na ovoj deklaraciji, također i s obzirom na trenutni razvoj događaja.

- pročitajte i ovo:  Ukrajina nudi amnestiju i novac ruskim dezerterima

Napadački rat se ne može voditi

No, to omogućuje samo istrage zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i genocida, objašnjava stručnjak za međunarodno kazneno pravo Christoph Safferling sa Sveučilišta Erlangen-Nürnberg. Međutim, kazneni progon za kazneno djelo agresije ne može. Jer ad hoc deklaracija prema pravilima Rimskog statuta to ne može pokriti.

Pri tome bi preduvjet počinjenog zločina agresije bio ispunjen, kaže Safferling: "Rusija napada Ukrajinu oružanom silom, a da za to nema nikakvog uporišta ni legitimnosti u povelji UN-a. Time je počinjen zločin agresije", kaže on.

Prema Rimskom statutu, napadi na civilno stanovništvo ili općenito vođenje napada također su ratni zločin. Preduvjet je, međutim, da je oružani sukob već u toku. "Ratni zločini se uvijek odnose na pojedinačnu vojnu operaciju", kaže stručnjak za međunarodno kazneno pravo.

Prije nego što je glavni tužitelj Khan najavio da će svoju istragu proširiti na aktualne događaje, Litva je već najavila da se želi obratiti Međunarodnom kaznenom sudu za istragu mogućih ratnih zločina koje je Rusija počinila u Ukrajini.

Jedan takav zahtjev države ugovornice nije obavezan. U principu, glavni tužitelj može istraživati ​​i po službenoj dužnosti, kaže Safferling. Međutim, sudac bi, kako on kaže, onda morao odobriti službeno pokretanje istrage.

Glavni tužitelj također je ukazao na obje mogućnosti: stvari bi se, kaže on, mogle ubrzati kada bi jedna od ugovornih strana uputila zahtjev njegovom uredu. “To bi nam omogućilo da odmah i aktivno nastavimo s našom neovisnom i objektivnom istragom", rekao je glavni tužitelj.

Pravda polako stiže

No koliko je vjerojatno da će Putin zapravo ikada završiti pred Međunarodnim kaznenim sudom? "Pa, sada ne bih mogao mirne savjesti reći gospodinu Putinu da nikada neće završiti pred kaznenim sudom. On mora računati sa tim ​​da će se to dogoditi", kaže Safferling.

I nije samo sam šef ruske države taj koji bi se mogao naći na meti tužitelja: "Kaznena odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinje s vojnikom, a završava s vrhovnim zapovjednikom", kađe Safferling.

No, mora se, kako on kaže, reći i da kazneni sud neće uskoro moći provesti kazneni postupak. Safferling naglašava da se procesi u pravosuđu odvijaju polako. Ipak, to je, kaže, velika promjena u odnosu na prije 40 ili 30 godina. Sada postoji međunarodno pravosuđe koje je zaista aktivno, kaže on. Čak i nakon završetka sukoba se omča oko vrata ratnih zločinaca i zločina protiv čovječnosti sve više steže, kaže Safferling.

- pročitajte i ovo:  Šok zvani Putin prisilio Njemačku na zaokret

Nema imuniteta pred Međunarodnim kaznenim sudom

Inače, Putin ne uživa imunitet kao predsjednik pred Međunarodnim kaznenim sudom. Članak 27. Rimskog statuta izričito kaže da "službeni položaj šefa države ili vlade, kao člana vlade ili parlamenta, kao izabranog predstavnika ili kao dužnosnika bilo koje vlade, ne oslobađa osobu od kaznene odgovornosti". „Međunarodni kazneni sud utemeljen je upravo da procesuira aktualne šefove država", kaže Safferling.

Drugačije bi izgledalo u slučaju kaznenog procesiuranja u Njemačkoj pred nacionalnim sudom. Ratni zločini i zločini protiv čovječnosti također se mogu procesuirati u Njemačkoj ako nemaju vezu s Njemačkom - tj. ako ni počinitelj ni žrtva nisu Nijemci, a mjesto zločina je također u inozemstvu. Ali tada vrijedi načelo međunarodnog prava o imunitetu šefova stranih država. Oni ne mogu biti procesuirani u stranim zemljama.

No, čim Putin više ne bude na funkciji, mogao bi biti procesuiran i u Njemačkoj, kaže ekspert Safferling, koji bi volio da sve zemlje na svijetu sada započnu istrage. "Mi tako nešto ne toleriramo i učinit ćemo sve što je u našoj moći da to bude procesuirano i kažnjeno; da se sloboda kretanja tih ljudi toliko ograniči da više nemaju priliku napustiti svoju domovinu".

Ograničenje slobode kretanja se obezbjeđuje tjeralicama Međunarodnog kaznenog suda.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu