Ukrajina dolazi sebi poslije još jednog ruskog napada. Ovoga puta, u noći sa nedelje na ponedeljak (6. jul), na Kijev se obrušio moćni udar ruskih raketa i bespilotnih letjelica. Poginulo je najmanje 15 ljudi u prijestolnici i još sedam u široj oblasti, desetine su ranjene.

Iza napada ostale su ruševine na više od dvadeset lokacija.

Napad sa najavom

Pikantno je što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski baš to i najavio u nedjelju uveče. Ukrajinski obavještajci su, rekao je tada, registrovali pripreme za udar.

„To je u Putinovom maniru – odmah poslije Dana nezavisnosti Amerike i pred samit NATO-a u Ankari. Rusija želi da čini još zla i ubija ljude“, poručio je Zelenski preko Telegrama.

Predsjednik je pozvao Ukrajince da se ne oglušuju na signale za vazdušnu uzbunu, a partnerima se obratio molbom da ubrzaju isporuke projektila za protivvazdušni sistem Patriot.

Upozorenje se potvrdilo: Prema podacima Generalštaba Ukrajine, registrovano je 68 raketa, uključujući balističke rakete Iskander-M i hipersonične krstareće rakete Cirkon. K tome, izbrojana je i 351 bespilotna letjelica.

Ukrajinci su navodno presreli ogroman broj krstarećih raketa, ali nisu uspjeli da obore nijednu balističku. Jurij Ignjat, predstavnik ukrajinskog vazduhoplovastva, tvrdi da je glavni razlog upravo manjak raketa za odbrambene sisteme Patriot.

„Neprijatelj ne može da ostvari ciljeve na bojnom polju pa sve češće usmjerava balističke rakete na stambene zgrade, ubijajući mirne građane“, rekao je ministar odbrane Ukrajine Mihail Fedorov.

Prema njegovim riječima, u svijetu se trenutno proizvodi manje raketa za Patriot nego što Rusija lansira projektila na Ukrajinu.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrej Sibiga pozvao je lidere NATO-a koji zasjedaju u Ankaru: „Zaštitite ukrajinsku djecu od ruskog balističkog terora. Nema hitnijeg zadatka."

Putinova poruka članicama NATO-a?

Aleksandar Krajev iz analitičkog centra „Ukrajinska prizma" smatra da je Putin poslao signal članicama Alijanse da nikakve odluke NATO-a o podršci Ukrajini neće moći da zaustave Moskvu.

„On želi da zastraši Evropljane i članice Alijanse kako bi u nekom trenutku došli do zaključka da je podrška Ukrajini uzaludna – da, šta god rade, on će nastaviti napade“, kaže Krajev.

Konsultant Nacionalnog instituta za strateška istraživanja Ivan Us saglasan je sa tim. „Cilj napada je da pokažu da Rusija ima snagu, da Rusije treba da se plaše i da će uvijek moći da napadne civilnu infrastrukturu zemalja NATO-a ako se budu suprotstavljale i pomagale Ukrajini."

Ali, ima još jedna stvar, kaže Us. U Rusiji se i među pristalicama rata širi pesimizam što njihova zemlja ne pobjeđuje. Ovakvi udari u srce Ukrajine vraćaju narativ tamo gdje Putinu paše.

„Rusija mora da stvara i održava sliku moćne države koja pobjeđuje u ovom ratu. A napad na Kijev demonstracija je da Rusija i dalje raspolaže određenim mogućnostima“, dodaje Us za DW.

Da li će Putinova opklada uspjeti?

Međutim, hoće li Putinova računica uspjeti? Poslije noćnog udara, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da su Ukrajini potrebni dodatni sistemi protivvazdušne odbrane i da će to pitanje biti razmatrano na samitu NATO-a.

„Takođe intenzivno radimo na tome da u narednim danima usaglasimo 21. paket sankcija. Nastavićemo da pojačavamo pritisak sve dok Rusija ne zaustavi krvoproliće“, dodala je.

Sagovornici DW misle da se polako mijenja i stav Vašingtona prema Putinu i ratu. Po ocjeni Aleksandra Krajeva, predsjednik SAD Donald Tramp uviđa da je Rusija nepouzdan partner, koji sabotira mirovne napore.

Istovremeno, kaže Krajev, Ukrajina ima rezultate – drži liniju fronta, raketira naftnu infrastrukturu Rusije i slabi njenu ekonomiju, te ostaje vjerodostojna u mogućem mirovnom procesu.

Prema mišljenju Krajeva, samit NATO-a u Ankari mogao bi još jače da pogura Trampa u tom pravcu. „Putinov pristup, da se raketnim napadima slomi volja Ukrajinaca, za sada više proizvodi suprotan efekat", kaže on.

Ivan Us smatra da će na samitu biti preporučeno članicama NATO da Kijevu ustupe rakete za Patriot u zamjenu za garancije Alijanse. Osim toga, pretpostavlja, moglo bi da se priča i o davanju licence Ukrajini za proizvodnju takvih raketa.

Us očekuje i odluku o 140 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini preko NATO-a za period od dve godine.