Zapadne vlade reagovale su kritikama na ponovni izbor Vladimira Putina za predsjednika Rusije koji je, prema zvaničnim rezultatima, osvojio preko 87 odsto glasova.

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer ne želi da uputi čestitku u Moskvu. „Neće biti čestitke Putinu", rekla je portparolka predsjednika Kerstin Gamelin listu „Tagesšpigel". U izjavi objavljenoj na platformi Iks, Gamelin je koristila formulaciju „takozvani predsjednički izbori u Rusiji".

Nakon prethodnih predsjedničkih izbora u Rusiji 2018. Štajnmajer je čestitao šefu Kremlja.

„Pseudoizbori"

Sličnu formulaciju koristilo je i Ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu u svom saopštenju objavljenom još prije objavljivanja prvih rezultata izbora u Rusiji. Na mreži Iks je ocijenjeno da su „izbori" na okupiranim teritorijama Ukrajine „ništavni" i, kako se navodi, predstavljaju „dalje kršenje međunarodnog prava".

Ozbiljne optužbe na račun Putina iznijeli su i neki njemački političari. „Ovo su najmanje slobodni lažni izbori još od kraja Sovjetskog Saveza", izjavio je predsjednik Odbora za spoljne poslove Bundestaga Mihael Rot listu „Tagesšpigel". „Putinov režim ima fašističke i totalitarne crte", ocijenio je taj političar socijaldemokrata (SPD).

Ekspert za spoljnu politiku opozicionih demohrišćana (CDU) Norbert Retgen smatra da je riječ o „farsi" koja služi da se naizgled legitimiše Putinov rat protiv Ukrajine.  

Zelenski: „Još jedna simulacija izbora"

Oglasio se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekavši da je „ruski diktator „simulirao nove izbore". „Svima u svijetu je jasno da je ta figura, što je bio čest slučaj u istoriji, jednostavno opsjednuta vlašću i da će učiniti sve da vlada doživotno", rekao je Zelenski. „Nema zla koje on neće počiniti da bi produžio svoju ličnu vlast." Putin, kako kaže Zelenski, mora biti izveden pred lice pravde u Hagu.

Prva reakcija Bijele kuće bila je da izbori očigledno nisu bili ni slobodni, ni pošteni. Putin je svoje protivnike bacio u zatvor i spriječio druge da se kandiduju protiv njega, poručuje Vašington.

Izborni posmatrači govore o „apsurdima"

I poljska vlada ocijenila je da su izbori „nelegalni". Oni su održani „pod oštrom represijom" i u okupiranim dijelovima Ukrajine, čime se, kako navode iz Varšave, krši međunarodno pravo.

Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron takođe je kritikovao nezakonito održavanje izbora na okupiranim teritorijama Ukrajine, ali i to što glasači nisu imali stvarni izbor. Kameron je ukazao i da nije bilo nikakve kontrole izbora od strane međunarodnih posmatrača iz Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

Kopredsjedavajući ruske Nezavisne izborne opservatorije „Golos", Stanislav Andrejčuk, ukazuje da je pritisak vlasti na birače dostigao nivo bez presedana. Oni su pretresani na biračkim mjestima i provjeravani su im glasački listići prije nego što su ubacivani u kutije, napisao je Andrejčuk na društvenim mrežama. Na jednom mjestu je, kaže, policija čak zahtijevala da se otvori glasačka kutija da bi se iz nje uklonio jedan glasački listić. „Prvi put u životu vidim takve apsurde, a već 20 godina pratim izbore", napisao je Andrejčuk.

Čestitke iz Sjeverne Koreje i Venecuele

Istovremeno, Putinu su stigle čestitke iz nekoliko autoritarnih zemalja. Kako prenosi državna novinska agencija KCNA, sjevernokorejski lider Kim Džong Un čestitao je Putinu ponovni izbor. Čestitke su uputili i predsjednici Nikaragve, Tadžikistana i Venecuele, prenijela je ruska državna novinska agencija Tass.

„S više od 87 odsto (glasova), Putin je u potpunosti pobijedio u ratu protiv imperije kolektivnog Zapada", citirao je Tass predsjednika Venecuele Nikolasa Madura. Maduro, koji je autoritarno vlada Venecuelom od 2013. godine, a na ljeto će pokušati da osvoji još jedan mandat, opisao je pobjedu svog „starijeg brata" kao dobar znak za cijeli svijet.

Predsjednik Nikaragve Danijel Ortega ocjenjuje da je riječ o trijumfu koji doprinosi stabilnosti i boljoj budućnosti čovječanstva. Putinu je na „ubjedljivoj pobjedi" čestitao i predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon.

idj (ARD)