Vladimir Putin je danas zapravo trebalo da bude u Parizu. Međutim, između Rusije i Francuske došlo je do nesuglasica u vezi sa Sirijom i Putin je jednostavno otkazao posjetu. Ali zato ga je Angela Merkel odmah pozvala u Berlin, zajedno sa ostalim učesnicima propalog susreta u Parizu: Fransoa Olandom i Petrom Porošenkom. Putin u Berlinu nije bio već četiri godine i njemačka štampa navodi da je i samo održavanje sastanka četvorke koja čini „normandijski format", veliki uspjeh njemačke kancelarke.

Upravo je ta četvorka februara 2015. u Minsku dogovorila mirovni plan za Ukrajinu – ali on nikada nije zaživio. Posljednji susret kvarteta bio je prije godinu dana u Parizu. Odnosi su bivali sve hladniji i dostigli najnižu tačku kada je EU nedavno na prijedlog Londona raspravljala o pooštravanju sankcija Rusiji. Da su sankcije pooštrene, Putin sigurno ne bi danas došao na sastanak. Međutim, ili srećom – Berlin je već tada imao drugačije planove.

„Angela Merkel se sastaje se Putinom – to je dobra vijest u masi loših", piše berlinski Tagesšpigel. „Ako iko može da razgovara sa gospodarom Kremlja, onda je to kancelarka Angela Merkel. Od njene procjene poslije sastanka u mnogome će zavisiti da li će doći do približavanja sa Rusijom – ili slijede nove sankcije i nastavak paralisanja ruske ekonomije. Za Nijemce je sve to takođe veoma teško, ali moral se ne može kupiti ili prodati."

Rajniše post iz Diseldorfa slično vidi ulogu Angele Merkel: „Kancelarka spada u rijetke političare u Evropi prema kojima se Vladimir Putin ne odnosi s prezirom, već sa poštovanjem. Angela Merkel bi to danas trebalo da iskoristi i čovjeku otvoreno kaže da snosi dio odgovornosti za patnje u Siriji. Vladara Kremlja diplomatija ostavlja hladnim, ali Putin ima jednu slabost: čežnju da bude važan. Bilo bi mudro kada bi EU sankcionisala ruskog predsjednika i njegovu moćnu kliku, ali tako da narod ne mora da pati. Zabrana putovanja, bojkot Svjetskog prvenstva u fudbalu, isključenje iz G8... ima toga što bi moglo da se uradi", piše list.

„Bez Putina se ne može uticati ni na situaciju u Siriji, niti na stalno rasplamsavanje rata u Ukrajini", piše Tririše Volksfrojnd (Trir). „Zbog toga je njegova posjeta Berlinu veoma važna. Ali, oprezno: sastanak ne treba odmah smatrati kao veliki znak opuštanja. Jer ovaj susret neće riješiti problem Ukrajine, niti Putina navesti da prekine podršku sirijskom predsjedniku Asadu. A i prateća muzika je suviše glasna, odnosno debata o daljim sankcijama protiv Moskve."

„Kako se odnositi prema Putinu?", pita se Zidojče cajtung, nadregionalni list koji izlazi u Minhenu. „Tačan odgovor još nije pronađen. Bez obzira koliko nepredvidljiv Putin bio i ostao, Evropljani moraju jasno da daju do znanja: Sve zemlje – uključujući i Ukrajinu – imaju pravo da biraju svoje saveznike. Krađa teritorije, kao na Krimu, nikada neće biti prihvaćena. Članice NATO uživaju punu zaštitu od ruskih napada. A najteži ratni zločini, kao što je bombardovanje Alepa, mogu rezultirati sankcijama."

Folksštime iz Magdeburga smatra da je sastanak bio neizbježan: „Iako se ne očekuju čuda, važno je što kancelarka prima Vladimira Putina u Berlinu. Jer koliko god banalno zvučalo: u današnje vrijeme, politički sukobi se gotovo isključivo mogu riješiti pregovorima. Šanse za mir u Siriji postoje samo ako Putin to bude htio. Samo ako lider Kremlja izvrši uticaj na separatiste u Ukrajini, propali mirovni proces će se pomjeriti s mrtve tačke. Njemačka i Evropa doduše ne bi trebalo da podstiču megalomaniju ruskog predsjednika, ali bi trebalo da odustanu od novih provokacija. Oštrije sankcije bi štetile objema stranama, a ne bi riješile konflikte."