Njemačka prednjači u Evropskoj uniji. Od sljedeće sedmice će svi oni koji dolaze iz „rizičnih oblasti" morati da se podvrgnu obaveznom korona testu. I u tom smislu je prva zemlja EU u kojoj jetest – obavezan. Doduše već sad postoji zbrka u vezi sa ulaskom i izlaskom u i iz neke od članica EU. Pošto je sredinom juna zajedničkom odlukom EU preporučena normalizacija putničkog saobraćaja, svaka zemlja je osmislila sopstvena pravila. Možete ih pronaći na internet stranici Evropske komisije – reopen.europa.eu.

Svako po svom

Švedska i Grčka nemaju ograničenja za ulazak iz zemalja EU. Letonija zahtijeva od ljudi koji dolaze iz Belgije da ostanu 14 dana u karantinu. Belgija je zauzvrat Letoniju klasifikovala kao „narandžasto rizično područje". Karantin se preporučuje, ali nije obavezan. Pri tom su striktno zabranjeni ulasci ljudima iz određenih oblasti Portugalije i Španije. A lista ograničenja putovanja je dugačka. Jer, svaka zemlja ima svoja pravila i definicije.

Šta je rizik?

Konfuziji doprinosi i činjenica da ne postoji zajednička definicija „rizičnog područja". Institut Robert Koh je idetifikovao ta područja. Njemačka služba je unutar EU jedino Luksemburg klasifikovala kao „rizično područje". Sjeverna Španija u Njemačkoj nije definisana kao „rizično područje"; tako da oni koji u Njemačku dolaze iz tih dijelova Evrope ne moraju da se podvrgnu obaveznom testiranju, koje smo pomenuli na početku. Ali, ljudi iz Luksemburga moraju. Mnoge države Rumuniju i Bugarsku vide kao hotspot korona virusa i  u tom smislu su uveli odgovarajuća ograničenja.

„Evropska agencija za kontrolu zaraze" (ECDC) iz Stokholma prikuplja podatke iz svih država članica i na dnevnoj bazi predstavlja kartu raščlanjenu po regionima i stopi zaraze. Prema današnjoj karti ECDC težište korona infekcije je u sjevernoj Španiji, Lisabonu, Flandriji (Antverpen), Luksemburgu, Švedskoj kao i dijelovima Rumuije i Bugarske. Njemačka, Italija, Francuska, baltičke zemlje i Grčka bilježe manje od 20 novo zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana. To su vrijednosti koje ECDC predstavlja kao mjerilo. Međutim, ni tu stvari nisu jedinstvene, s obzirom da je u nekim zemljama 16, a u nekima (kao u Njemačkoj) 50 novozaraženih na 100.000 stanovnika.

Zehofer: nema zatvaranja granica

Jedan pogled na kartu ECDC pokazuje da je samo određenim regionima, a ne u čitavim država povećana stopa zaraze korona virusom. Zbog toga nema smisla da se granice zatvaraju za kompletne države. Važnije je da se otkriju i izoluju regionalna žarišta, kao i da se pronađu prekogranični lanci infekcija.

Pročitajte još i: Neobuzdani njemački i britanski turisti u Španiji

Jer, državeEU su nakon zavaranja granica u martu, aprilu i maju naučile da, u slučaju novog talasa infekcije, djeluju regionalno. Zbog toga je njemački ministar unutrašnjih poslova, Horst Zehofer (CSU) izjavio u ponedjeljak u Berlinu da neće biti novog zatvaranja granica ili pojačanih graničnih kontrola. „U političkom smislu smo zbog toga imali ogromne probleme", kazao je Zehofer. A njih želi da izbjegne u slučaju drugog talasa. Nisu problem putovanja, već ponašanje turista u zemljama u kojima ljetuju, kao i ponašanje ljudi kod kuće, kažu eksperti za pandemiju.

Prvi ili drugi talas?

Na pitanje da li je EU zahvatio već drugi talas pandemije, nije lako dati odgovor. Ali, jasno je da broj zaraženih ima tendenciju rasta, pokazuju podaci ECDC. No, još smo daleko od situacije kakva je bila u martu i aprilu, kada smo imali 35.000 novih zaraza dnevno. Danas se bilježi 10.000 novozaraženih dnevno. Najniža stopa je bila krajem juna, 5.000 pozitivno testiranih u jednom danu. 

Kada se uporedi sa drugim regionima u svijetu, situacija u Evropskoj uniji je još i dobra. Ovih dana se širom svijeta korona virusom zarazi oko 200.000 osoba dnevno. Najveći broj zaraza se bilježi u Americi i Aziji. Od ukupno inficiranih širom svijeta u EU je registrovano pet odsto.

Skoro odsječeni do cijelog svijeta

Ove brojke vode ka tome da su u Njemačkoj skoro sve zemlje izvan Evrope klasifikovane kao „rizična područja". Putovanje u SAD, Brazil, Indiju ili Južnoafričku Republiku se ni u kom slučaju ne preporučuje. Povratnici iz ovih zemalja moraju da računaju sa karantinom, a od sljedeće sedmice i sa obaveznim testiranjem.

Pravila putovanja u ostale dijelove svijeta u EU takođe nisu jedinstvena. Mnoge države dopuštaju ulazak ljudi iz zemalja poput Kanade, Australije, Urugvaja ili Tajlanda. Nasuprot njima Mađarska, Poljska, Belgija i Letonija zabranjuju ulazak osobama iz pomenutih zemalja. Granice ovih država su u potpunosti zatvorene, dok na primjer Portugal pod određenim uslovima dozvoljava ulazak osobama iz SAD i Brazila. 

Evropska unije je stoga daleko od jedinstvenih pravila putovanja u vremenu korone. Evropska komisija u Briselu može samo malo da koordinira i prikuplja podatke. Jer, svaka država je, kao i do sada, sama odgovorna za zdravstvenu zaštitu i pravila prelaska njihovih granica. Jedan odbor u Briselu se sastaje svakih 14 dana kako bi razgovarao o popuštanju ograničenja putovanja na primjer u SAD, Rusiju ili Kinu. Skoro da nema nade u brzu normalizaciju, mišljenja je jedan službenik Evropske unije: „Dok god je virus tamo napolju, sve će ostati zatvoreno".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android