Izložba "Mirna revolucija i Njemačko ujedinjenje" je kompaktni  osvrt na epohu u kojoj su zemlja i cijeli kontinent bili podijeljeni.  Istok i Zapad su bili sinonimi za borbu između komunizma i kapitalizma. Govori se o vremenu kada su kroz  Njemačku i  Evropu prolazile  razdvajajuće, nepremostive granice. Srušene su kada su se 1989./90. milioni hrabrih ljudi u tadašnjem DDR-u, u Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama, mirno izborili za svoju slobodu i demokratiju. Izložbu je koncipirala Njemačka fondacija za suočavanje sa diktaturom SED-a. Akronim SED odnosi se na Socijalističku jedinstvenu partiju Njemačke, koja je bila centrala moći DDR-a.

Najvažnija ciljna grupa izložbe su mladi ljudi. Zbog toga je prezentacija održana u berlinskoj srednjoj školi. Tinejdžeri iz gimnazije Heinrich-Hertz uronili su u istoriju svojih roditelja, odnosno djedova i baka. Jer oni su bili svjedoci kraja ere, nazvane Hladnim ratom.

Istorijski događaji prikazani su na šest velikih postera – kao fotografije, stranice kalendara ali i u obliku kratkih tekstova i QR kodova, koji vode do videozapisa. Tu je naravno i 9. novembar 1989. godine, dan kada je pao Berlinski zid, ali i 5. februar iste godine - dan kada je Chris Gueffroy pogođen hicima vojnika, pri pokušaju bijega iz Istočnog u Zapadni Berlin.

Dvadesetogodišnjak je bio  posljednja žrtva DDR-ove naredbe  da se puca na svakoga, ko se usudi na pokušaj bijega preko istočno-zapadne granice. Jön Zenner iz gimnazije Heinrich-Hertz ima 17 godina i sa kompleksnošću njemačke podjele upoznao se tek na časovima istorije. "U porodici nismo mnogo razgovarali o tome", kaže on.

Dugo vremena nije bilo razloga da se o tome priča. Jönov otac je iz Zapadne Njemačke, majka iz Hong Konga. "Dakle, kod nas nije slučaj da živimo u Berlin, pri čemu jedan roditelj dolazi iz istočnog a drugi iz zapadnog Berlina", kaže budući maturant.

Istok i Zapad više ne igraju veliku ulogu

Skupa sa Marlom Böhme, Jön Zenner se posebno na časovima politike bavio hronološki gledano posljednjom temom izložbe: mladima u ujedinjenoj Njemačkoj. O njima se u Shellovoj studiji o mladima iz 2019. godine kaže: "Razlike između Istoka i Zapada, između polova, kao i među mladima s migracionim pozadinom i onih bez nje, se sve više smanjuju."

Šesnaestogodišnja Marla može to potvrditi iz svog ugla: "Već sam prije imala osjećaj da u našoj generaciji nema velikih razlika između mladih sa istoka i zapada Njemačke. 

Sa Jönom se slaže da je izložba veoma korisna za školsku nastavu. "Mislim da je to korisnije nego na primjer predstaviti i pogledati na smartfonu", kaže Marla. Razlog: Na telefonu je pažnja kratkotrajna. "I mislim da ljudi ne bi stvarno bili fokusirani na to. Kada je izloženo, više se fokusirate na to."

Njihov profesor Alexander Buchholtz impresioniran je interesovanjem svojih učenika. "Oni su dobili plakate i trebali su istražiti tu temu a onda to ovdje i predstaviti", opisuje 42-godišnjak zadatak koji im je dao. "Imali su sjajne ideje", hvali svoje učenike Buchholtz, koji predaje istoriju, politiku i sport.

Nade i strahovi roditelja

Savezna fondacija za obradu diktature raduje se pozitivnom odjeku njene najnovije obrazovne ponude. Naravno da je tema za ovu školsku generaciju beskrajno daleko, kaže direktorica Anna Kaminsky. "Ali to je upravo ono čega se njeni roditelji sjećaju iz vremena kada su bili mladi. I pričaju o tome kakva su nadanja imali ili kakve su strahove osjećali.“

To važi i za ljude iz drugih zemalja,  koji su se borili za slobodu tokom 1980-ih godina prošlog stoljeća. Jedan plakat izložbe nosi naziv "Oslobađanje istočne i srednje Evropa". Na njemu je grafički istaknut citat.: "Prvi zid srušen je 1980. godine na brodogradilištu u Danzigu. Kasnije su došli na red simbolični zidovi, a Nijemci su u Berlinu srušili pravi zid."

Ove riječi potiču od električara Lech Wałęse, koji je u komunističkoj Poljskoj od 1980. do 1990. bio predsjednik sindikata Solidarnost, a od 1990. do 1995. čak predsjednik Poljske. Za svoj doprinos slobodi i demokratiji dobio je Nobelovu nagradu za mir.

Više od tri decenije nakon mirnih promjena u Njemačkoj i Evropi, Rusija pokušava nasilno vratiti točak istorije - nezakonitim napadom na Ukrajinu. To pokazuje koliko su demokratije krhke i ugrožene. Zato što ih napadaju oni koji žude za moći, nemilosrdni moćnici poput Vladimira Putina, ili desničarski ekstremisti.

Kako zaštititi demokratiju od neprijatelja? Izložbu "Mirna revolucija i Njemačko ujedinjenje" možemo posmatrati i u ovom kontekstu. I može nas potaknuti na razmišljanje: Kako je do toga došlo? Šta se može učiniti da se otvoreno, demokratsko društvo zaštiti od svojih neprijatelja?

Interesovanje za izložbu je veliko: Već je preko 500 škola, biblioteka i arhiva naručilo kompaktni set postera sa šest plakata. Stigli su i upiti iz Francuske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Tekstualne ploče dostupne su na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku. 

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.