Temperature padaju, a cijene energije se značajno povećavaju. Stoga je ušteda energije krilatica ove zime. Niko ne vjeruje u to da će cijene energenata srednjoročno doživjeti veće smanjenje. Naprotiv: da bi se mogli platiti računi za gas i električnu energiju tokom nadolazeće zime, Nijemci će morati posegnuti dublje u svoje džepove.

Isti princip se odnosi i na firme i komune, zbog čega je u fokus dospjela tema koja se ranije više vezivala za pandemiju: rad od kuće. Tako bi oni koji u Njemačkoj svoj posao obavljaju iz homeoffice-a trebali doprinijeti uštedi energije. I njemački političari, s obzirom na energetsku krizu, već neko vrijeme raspravljaju o toj temi. Ipak, da li se prilikom rada od kuće zaista troši manje energije? I može li poslodavac odlučiti da njegovi uposlenici rade od kuće s ciljem uštede energije?

"Igranje sa sumom čiji rezultat je nula"

Za Rudolfa Friedricha sa Fakulteta za tehniku i nauku u Saarbrückenu odgovor na to pitanje zavisi od tačke gledišta. "Kada govorimo o grijanju prostora - odnosno plinu za grijanje - tu dolazi do balansiranja po pitanju uštede energije. Na primjer, ako neko u svojoj kancelariji isključi grijanje i zagrije svoju radnu sobu kod kuće", kaže ovaj stručnjak.

Tako je, na primjer, ističe on, ušteda energije u komunalnim administrativnim biroima u staroj, nerenoviranoj zgradi veoma visoka. S druge strane, pojašnjava Friedrich, postoje i mnoge moderne zgrade u vlasništvu poslodavaca i mnoge stare zgrade u privatnom sektoru. „To znači: kada su u pitanju zahtjevi za grijanjem prostora, ja to više vidim kao igranje ​​sa sumom čiji rezultat je nula."

Prava ušteda se ostvaruje na gorivu

Stvarna ušteda, po mišljenju ovog energetskog stručnjaka, vidi se u smanjenju saobraćaja zbog izostanka vožnje do radnog mjesta. U Njemačkoj je oko 20 miliona ljudi svakodnevno putovalo do svog radnog mjesta, prelazeći u prosjeku oko 18 kilometara. Od toga je oko 67 posto njih koristilo sopstveni automobil, navodi Friedrich. "Ako pretpostavimo - na osnovu podataka tokom pandemije - da bi 25 posto tih osoba radilo od kuće jedan dan u toku sedmice, tada bismo uštedjeli otprilike 200 miliona litara goriva godišnje. To odgovara uštedi od oko 540.000 tona stakleničkih plinova.”

I drugi stručnjaci, poput Claudije Kemfert iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), imaju slično mišljenje o tome. I ona se prije svega fokusirala na smanjenje troškova energije potrebne za prevoz do radnog mjesta.

Moguće samo uz obostranu saglasnost

Sa stajališta potrošača se pak postavlja još jedno pitanje kada je riječ o radu od kuće u vremenima energetske krize. Zbog enormnog povećanja cijena plina i električne energije, ove zime doći će do značajnog povećanja troškova za one koji više budu radili od kuće. No, šta se može desiti ukoliko uposleni uopšte ne žele da rade od kuće, a poslodavac želi ostvariti uštedu energije?

Sa pravnog aspekta, situacija je jasna. Rad od kuće je generalno moguć samo uz saglasnost obiju strana, ističe Marwin Roth, advokat za radno pravo iz Saarbrückena. "To znači, ako bi poslodavac želio da propiše obavezu rada od kuće radi uštede energije, moguće je samo uz saglasnost uposlenih. Poslodavac samovoljno ne može prisiliti uposlenika na rad od kuće, takvo što nije provedivo po zakonskim odredbama o radu", kaže Roth.

Isto pravilo važi i obrnuto, ističe on, kada uposlenik želi više ili potpuno raditi od kuće. „Na to mora da pristane i poslodavac ili to mora biti regulisano u ugovoru o radu."

Ko plaća dodatne troškove?

Ali čak i ako se obje strane slože o povećanju radnih aktivnosti iz homeoffice-a, pitanje je zapravo ko plaća dodatni utrošak energije i dodatne troškove s kojima se potrošači suočavaju, posebno zbog enormnog povećanja troškova energije?

Trenutno, uposlenice i uposlenici i dalje mogu zahtijevati pet eura po jednom radnom danu koje mogu odbiti od poreza - ali ograničeno na 120 dana godišnje. „Tih 600 eura ni u kom slučaju nije dovoljno", kaže stručnjak za radno pravo Roth.

Povećani paušali za rad od kuće

Savezna vlada je nedavno povećala ovu stopu sa maksimalnih 600 eura za 120 radnih dana na 200 dana i 1000 eura. Ta izmjena bi trebalo da stupi na snagu od januara 2023.

Međutim, ti paušali ubrajaju se u rashode koje ionako svi poreski obveznici mogu odbiti od poreza. Samo oni koji prekorače iznos od 1200 eura, uz paušal za rad od kuće i druge nastale troškove, mogu imati koristi od toga. Povećanje nije dovoljno za Njemački sindikalni savez (DGB), koji pak zahtijeva da se paušali za rad od kuće povećaju na 1500 eura.

Korona je etablirala rad od kuće

Hoće li uposlenice i uposlenici u Njemačkoj tokom predstojeće zime sve više raditi od kuće kako bi se ostvarile uštede energije, na koncu se mora dogovarati i usaglasiti sa poslodavcem. Istraživanje Instituta ifo pokazuje da je rad od kuće u Njemačkoj, bez obzira na paušale i uštedu energije, odavno etabliran. Prema rezultatima istraživanja, Nijemci rade od kuće u prosjeku 1,4 dana sedmično. Razlog za to je pandemija. Korona je, dakle, značajno i dugoročno promijenila uslove rada u Njemačkoj.

fs/kf/SR

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu