Samo dan prije održavanja drugog butmirskog sastanka bh. lidera sa predstavnicima Amerike i EU, nije poznat toliko najavljivani prijedlog koji bi trebao obezbjediti funkcionalniju državu i napredak BiH ka EU-u i NATO-u. Dokument nije poznat ni nakon sedmodnevnih konsultacija domaćih i međunarodnih ekspertskih timova. Tek se špekuliše da bi se na stolu mogao naći izmijenjen način izbora članova Predsjedništva BiH, način odlučivanja u Savjetu ministara BiH kao i ugrađivanje u Ustav do sada prenesenih nadležnosti. Međutim, iako nema zvaničnog prijedloga, Stranka za BiH kritikuje predstavnike međunarodne zajednice jer se, kaže lider ove stranke Haris Silajdžić, ispunjavaju zahtjevi koje su ranije postavili predstavnici RS-a: „Neki od ovih prijedloga pomalo vrijeđaju inteligenciju. Ako ništa, znamo čitati.“

Loše bi se završio pokušaj osamostaljenja RS-a

U Međunarodnoj kriznoj grupi za Balkan takođe opasnim smatraju zahtjeve koji su se mogli čuti od lidera SNSD-a Milorada Dodika o ugrađivanju prava na referendum u buduće ustavno uređenje. Postoji strah da bi ionako nestabilna situacija zbog mogućeg odlaska OHR-a mogla da eskalira, kaže Marko Prelec, direktor Međunarodne krizne grupe za Balkan: „ Ukoliko bi se RS pokušala osamostaliti, u ovim uvjetima bi se to loše završilo. Ne bi dobili podršku čak ni Srbije, a vjerovatno ni Rusije.“

Po podršku u Srbiju otišli su lideri svih srpskih stranaka, koji su nakon sastanka sa predsjednikom Srbije, Borisom Tadićem, dobili još jednom potvrdu da Srbija poštuje Dejtonski mirovni sporazum i sve ono oko čega se dogovore tri strane u BiH. Nakon sastanka Dodik je ponovio da je prekinut kontinuitet neuključivanja Srbije u izmjene Ustava BiH. Ukoliko sutra bude nametanja bilo kakvih rješenja, Dodik ne odustaje od svog odgovora: „ Ukoliko bilo ko nešto nametne, imaćete referendum o nečemu za šta će krivicu za destabilizaciju svaliti na onog ko je nametnuo rješenja.“

Srbija i Hrvatska se neće odreći prava na zaštitu svog naroda u BiH

Analitičar iz Beograda Zoran Dragišić kaže za DW da su neke Dodikove izjave do sada bile vrlo opasne, iako smatra da se radi o političkoj igri. Ono što je bitnije u ovom trenutku, kaže Dragišić, je da Srbija i Hrvatska sjednu za pregovarački sto zajedno sa bh. liderima i međunarodnim zvaničnicima, jer je sigurno da se nijedna od ove dvije zemlje neće odreći prava na zaštitu svog naroda u BiH: „Mislim da će se nekakvo rješenje ipak pronaći u nekoj vrsti federalizacije Bosne i Hercegovine, jer sam Dejton, koji mora biti temelj, predviđa BiH kao federalnu državu. Ja očekujem da će Hrvati istaći zahtjev za svojim entitetom.“

Hrvatske stranke iz BiH nisu imale otvorene konsultacije o cijelom procesu sa zvaničnim Zagrebom. To je za političkog analtičara iz Zagreba, Davora Genera, očekivano jer Hrvatska, kako kaže, nije u situaciji u kojoj je bila prije nekoliko mjeseci kada je bivši premijer Ivo Sanader imao više uticaja na hrvatske političare iz BiH. Genero za DW kaže da će Hrvatska naći način da se u cijeli proces uključi, ali manje formalno nego što to čini Srbija: „Hrvatska mora sustavno zaustavljati svaki politički radikalizam i svaku političku koncepciju koja bi mogla voditi rastakanju BiH - bilo na tri entiteta, bilo na neke druge modele koji bi ugrozili njenu samoodrživost.“

Lagumdžija: „Taoci entitetâ, a ne entitetskog glasanja“

Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, nije optimista kada je riječ o brzom postizanju dogovora oko ključnih pitanja, prvenstveno izmjene Ustava BiH. Čović kaže da, ako dođe do promjena u bilo kojem dijelu Ustava, onda taj izmijenjeni Ustav „mora osigurati ustavnu jednakopravnost tri naroda u BiH.“

Međunarodni predstavnici očekuju konkretizaciju bar nekih pitanja na sutrašnjem sastanku u Butmiru. Razgovora o entitetskom glasanju do sada nije bilo ali se od nekih međunarodnih zvaničnika već moglo čuti da o toj temi neće biti govora. Ipak, Socijaldemokratska partija BiH i njen lider Zlatko Lagumdžija jasno su rekli da neće dozvoliti nastavak urušavanja države: “Hoćemo li biti taoci entiteta na evropskom putu a ne entitetskog glasanja? Nije problem entitetsko glasanje koliko su problem entiteti koji drže državu kao taoca.” Upravo zbog toga lider SDA Sulejman Tihić kaže da je butmirski sastanak previše važan da bi propao, a stavovi koji su u ovom trenutku radikalni trebaju se ublažiti kako bi se postigao dogovor: “Ukoliko ne dođe do sporazuma, ja se bojim da će stvari u BiH krenuti nizbrdo još više te da bi moglo doći do jače radikalizacije prilika.”

Petrič, Ešdaun i Šiling: „Butmirska inicijativa dovela u opasnost integritet Visokog predstavnika“

Prema ocjeni međunarodnih zvaničnika najgori mogući scenario je da pregovori u Butmiru dožive potpuni neuspjeh jer bi to prema nekima u BiH možda stvorilo i najveću postdejtonsku političku krizu. Pred drugu fazu sastanka tri bivša visoka predstavnika u BiH, Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch), Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) i Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling), su pozdravili činjenicu da EU i međunarodna zajednica ponovo posvećuju ozbiljnu pažnju BiH, ali ističu da je način na koji je butmirska inicijativa pripremljena dovela u opasnost ovlaštenja i integritet Visokog predstavnika međunarodne zajednice i budućeg specijalnog predstavnika EU. Ipak, dešavanja u “Butmiru 2” trebala bi da budu priprema za odgovarajuće odluke koje treba da donese Savjet za implementaciju mira (PIC) u novembru. Međunarodni predstavnici ne isključuju mogućnost da se prije sjednice PIC-a održi i treća runda pregovora bh. lidera sa američkim i evropskim zvaničnicima.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. urednica: Marina Martinović