Na Zapadnom Balkanu ne prođe nijedan dan, a da neki političar ne pomene mogućnost razmjene teritorija između Kosova i Srbije. To bi, navodno, mogao da bude dio sporazuma koji bi trebalo da okonča višedecenijski sukob.

Godinama je Zapad kategorično odbijao mogućnost promjena granica na Balkanu, ali čini se da su se, u posljednjih nekoliko mjeseci, više evropskih zemalja, kao i SAD povukle sa te pozicije. I da im je najvažnije  da Beograd i Priština postignu dogovor.

Albanski premijer Edi Rama otvoren je za ideju promjene granica između Kosova – uglavnom nastanjenog Albancima – i Srbije. „To je prirodan proces", kaže Rama za Noje cirher cajtung i podsjeća da su i granice Kosova prema Crnoj Gori, odnosno Makedoniji prethodnih godina redefinisane. Premijer istovremeno naglašava da Albanija nije uključena u te pregovore. „O tome kako bi trebalo da izgleda taj dogovor odlučuju Kosovo i Srbija".

Tačan sadržaj takvog sporazuma je nejasan. Otvoreno je pitanje i koliko su te dvije zemlje blizu postizanja dogovora. Ipak, upada u oči da prije svega SAD vrše pritisak da se dogovor postigne. Američki predsjednik Donald Tramp u decembru je uputio pismo kosovskom premijeru Hašimu Tačiju u kojem je ocenio da je dogovor „nadohvat ruke".

Pitanje granica

Rama ima jednu zadršku: „Etničke granice trebalo bi apsolutno zaobići". U tom pravcu idu i izjave kosovskog predsjednika Hašima Tačija. Ipak, ni Rama ni Tači ne žele da se izjasne o tome šta podrazumijevaju pod tim „prirodna" promjena granica. Rama samo navodi da će Albanija, ako se bude pitala, podržati bilo kakav sporazum koji bude imao podršku EU i SAD.

Albanski premijer potajno flertuje sa idejom „Velike Albanije", a to ni u Srbiji, ni na Zapadu ne nailazi na oduševljenje. Prošle godine je, na primer, predložio da Albanija i Kosovo imaju zajedničkog predsjednika. Pre toga je naglas razmišljao o „Albanskoj uniji" koja bi objedinila Albance iz Albanije, sa Kosova, iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije.

U svakodnevnovici Albanci su zaista prekogranično povezani. Razmjena u oblastima kulture i medija je velika. Sa Kosova se, zahvaljujući autoputu, do albanske obale stiže za samo dva sata, što naročito u ljetnjim mjesecima dovodi do velikih gužvi na granici.

Priština i Tirana su, čini se, zaista izgradile čvršće političke odnose tokom Raminog mandata. Od 2014. godine redovno se održavaju zajedničke sjednice kosovske i albanske vlade, a otkako je Rama prošle zime rekonstruisao svoj kabinet nakon velikih studentskih protesta, on je u njega doveo i dva mlada Kosovara – na mjesta ministra spoljnih poslova i ministra prosvjete.

„Sve je to samo propaganda"?

Približavanje je očigledno, slaže se Afrim Krasnići, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Tirani. Ipak, zajedničke sjednice vlada nisu do sada dale neke konkretne rezultate. „To je prvenstveno propaganda", ocjenjuje Krasnići i dodaje da je i imenovanje ljudi sa Kosova na mjesta ministara samo simbolična odluka: „Ti ministri su na Kosovu praktično nepoznati".

Za razliku od svog prethodnika Saljiha Beriše, Rama nema nikakve odnose sa političkim strankama na Kosovu, već prije sa pojedinim ličnostima, kao što je recimo predsjednik Tači. I ekonomska razmjena između dviju zemalja u Raminom mandatu samo je neznatno povećana. U 2014, nakon stupanja Rame na funkciju, izvoz robe iz Albanije na Kosovo iznosio je 7,3 odsto, da bi 2018. godine bio povećan, ali samo na samo 8,7 procenata. Učešće uvoza sa Kosova u istom periodu povećalo se 1,1 na 1,4 odsto.

Najnoviji prekogranični projekat o kojem se razgovara jeste pojednostavljenje, odnosno ukidanje graničnih kontrola između dvije susjedne zemlje. Prema kosovskom listu „Koha ditore", sporazum o ukidanju graničnih kontrola između Kosova i Albanije već je spreman, ali Rama se ne izjašnjava o tome kada će se to pretočiti u praksu: „Naučio sam da ne treba da navodim konkretne datume". Ipak, on se i dalje nada da će projekat biti realizovan ove godine.

Projekat ne bi trebalo da se odnosi samo na granicu sa Kosovom: „Želimo da čitav region bude bez granica, upravo po modelu Šengena", kaže Rama. Sve to bi trebalo posmatrati u svjetlu procesa pridruživanja Evropskoj uniji. „Želimo da postanemo dio Evrope, a jednog dana i dio šengenskog sistema." Zato Rama inicijativu za pojednostavljenje kontrole granica opisuje kao „proaktivnu mjeru za budućnost".

Način preživljavanja

Profesor političkih nauka Krasnići smatra da se u pozadini flertovanja Rame sa idejom „Velike Albanije" ne krije nekakva spoljnopolitička strategija. Zemlja jednostavno nema konzistentnu spoljnu politiku: „Albanija radi ono što EU i Sjedinjene Države žele".

A ako Rama i upotrebljava nacionalističku retoriku, ocjenjuje profesor, onda on to čini zato da bi skrenuo pažnju javnosti sa domaćih političkih kriza. Premijer Albanije, koji je trenutno pod pritiskom zbog protesta opozicije, ima samo jedan cilj: da po svaku cijenu ostane na vlasti.

bg/bj

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android