Baza Ramstein je svijet za sebe. Na zapadu Njemačke, u blizini mjesta Ramstein-Miesenbach, prostire se veliko vojno područje s pistama, hangarima i brojnim zgradama. Zračna baza izgleda poput malog grada usred ruralne pokrajine Porajnje-Falačka, strogo odvojena od okolnog brdovitog krajolika. I iako se Ramstein Air Base nalazi na njemačkom državnom teritoriju, ona uživa imunitet sličan stranom veleposlanstvu: njemački dužnosnici i političari smiju ući samo uz dopuštenje američkog zapovjednika.

Ovdje radi oko 9.000 ljudi. To je najveća američka zrakoplovna baza u Evropi. „Ramstein Air Base izuzetno je važno logističko čvorište za američku vojsku", kaže bivši direktor NATO-a William Alberque u intervjuu za DW. „Baza se naziva i vratima prema Evropi. Odavde letovi iz SAD-a idu dalje prema Africi te Bliskom i Srednjem istoku." Alberque također naglašava što Ramstein nije: „Ramstein nije čvorište za borbene operacije."

Uz čisto vojne objekte, u blizini se nalazi i Landstuhl Regional Medical Center, najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a. U cijeloj regiji živi oko 50.000 Amerikanaca sa svojim obiteljima. Imaju vlastite škole, trgovine i razne servise, a često se plaća u dolarima. Američke institucije imaju i veliki značaj za regionalno gospodarstvo.

Ramstein je postajao sve važniji

Sve je počelo 1952. na aerodromu koji je koristila Luftwaffe Adolfa Hitlera tokom Drugog svjetskog rata, a koji je američka vojska osvojila 1945. pred kraj rata. Aerodrom i upravna zgrada postupno su pretvoreni u sve veći kompleks za američke trupe u Njemačkoj, a kasnije i za NATO.

Od 1971. u Ramsteinu je stacioniran Military Airlift Command sa svojim transportnim avionima. Godine 1973. glavna komanda zračnih snaga SAD-a u Evropi (United States Air Forces in Europe) premještena je iz Wiesbadena u Ramstein. Godinu dana kasnije Ramstein je dobio i NATO-ov zapovjedni centar za upravljanje zračnim snagama. Iz Ramsteina NATO nadzire raketnu obranu saveza te svemirske aktivnosti zemalja članica. NASA također povremeno koristi Ramstein za istraživačke letove.

Vjerojatno do 2005. – službeno to nikada nije bilo potvrđeno – u ovoj bazi su bile skladištene i nuklearne bombe, koje su prema procjeni stručnjaka te godine povučene. Danas se smatra da je baza Büchel u Eifelu jedino mjesto u Njemačkoj gdje se skladišti američko nuklearno oružje. Službenih informacija o tome, naravno, nema.

Upravljanje borbenim dronovima

Sve veću važnost Ramstein dobiva zbog središta za upravljanje američkim borbenim dronovima. To je opetovano izazivalo rasprave o mogućem uplitanju Njemačke u ciljane likvidacije osumnjičenih terorista u Aziji i Africi.

O tom pitanju vodio se i sudski proces protiv njemačke države. Radilo se o smrtonosnim napadima dronova na mete u Jemenu koje su 2012. bile upravljane iz Ramsteina. Tužitelji su bila dvojica Jemenaca, čiji su rođaci ubijeni u tim američkim napadima dronovima. Savezni ustavni sud presudio je 2025. da je Ramstein u tom slučaju bio zakonito korišten. Ali presuda nije značila otvorenu dozvolu za neograničenu vojnu upotrebu baze Ramstein.

Ramstein je dospio u fokus javnosti i zbog navodnih letova otetih osumnjičenika za terorizam preko američke baze u tajne zatvore.

Sastanci o podršci Ukrajini u Ramsteinu

Zračna luka redovito se koristi i za evakuacijske letove. Tako je Ramstein odigrao ključnu ulogu u evakuaciji ljudi iz Afganistana u ljeto 2021., nakon preuzimanja vlasti od strane talibana.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, neko su se vrijeme sastanci država saveznica Ukrajine održavali u Ramsteinu. Na njih je pozivao američki ministar obrane, a ne njemački – što je bio jasan pokazatelj ko u njima ima glavnu riječ. Ubrzo se udomaćio izraz „Ramstein-grupa". Ti su sastanci prestali s dolaskom Donalda Trumpa na dužnost u januaru 2025.

Trumpova prijetnja smanjenjem vojnika

Donald Trump je 2020. tokom svog prvog predsjedničkog mandata zaprijetio masivnim smanjenjem američkih trupa stacioniranih u Njemačkoj. Obrazloženje: Njemačka ne plaća dovoljno za svoju obranu. To bi, naravno, pogodilo i Ramstein. Bivši zapovjednik američkih trupa u Evropi, general Ben Hodges, tada je u časopisu Der Spiegel planove oštro kritizirao kao „kolosalnu pogrešku" i rekao: „Odluka pokazuje da predsjednik Trump nije razumio koliko su za američku sigurnost ključne američke trupe stacionirane u Njemačkoj."

I na početku svog drugog mandata početkom 2025. Trump je doveo u pitanje američku vojnu prisutnost u Njemačkoj. No Njemačka je u međuvremenu drastično povećala svoje izdvajanje za obranu. Od dolaska Friedricha Merza na funkciju kancelara u maju 2025. i njegovih brojnih posjeta Washingtonu, takve su izjave utihnule. Najkasnije s početkom najnovijih američkih napada na Iran u martu 2026. ponovno se pokazalo koliku ulogu Ramstein ima kao logistička baza u Europi.

Španija je privremeno zatvorila svoje baze za SAD jer njihova vlada smatra američke napade na Iran kršenjem međunarodnog prava. Njemačka Ljevica (Die Linke) zahtijeva isto i za Ramstein, iz istog razloga. Ali osim toga što kancelar Merz podržava američke operacije  – ili to pravno uopće bilo moguće?

„Bilo bi vrlo teško za njemačku vladu ograničiti američke operacije u Ramsteinu", kaže bivši NATO-direktor William Alberque za DW. „Kad bi htjeli, mogli bi to učiniti, ali bilo bi vrlo neobično i ne vjerujem da oni to žele."