1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rasizam - veliki problem u Njemačkoj

Elisabeth Schumacher
12. januar 2023

Prvi izvještaj njemačke vlade o rasizmu pokazuje da je ne samo nasilje, već i sistemski i svakodnevni rasizam, glavni problem. Prva komesarka za borbu protiv rasizma traži okončanje višegodišnjeg ignorisanja problema.

Povjerenica njemačke vlade za borbu protiv rasizma Reem Alabali-Radovan
Povjerenica njemačke vlade za borbu protiv rasizma Reem Alabali-Radovan predstavlja prvi izvještajFoto: Christian Ditsch/epd-bild

"Rasizam nije apstraktan koncept, već bolna stvarnost za mnoge ljude u našem društvu", rekla je njemačka političarka Reem Alabali-Radovan u srijedu, predstavljajući prvi objavljeni vladin godišnji izvještaj o rasizmu u Njemačkoj. Reem Alabali-Radovan, inače rođena u Moskvi, je povjerenica njemačke vlade za borbu protiv rasizma. Ova funkcija je uspostavljena nedavno. Povjerenica je istakla neophodnost veće podrške onima koji su pogođeni rasizmom ali i potrebu za većom spremnosti da se prizna svakodnevni strukturalni rasizam u cijeloj zemlji - nakon "godina ignorisanja ovog pitanja".

Iako je Komisija za migracije, izbjeglice i integraciju, u posljednjih 13 godina po dva puta godišnje objavljivala izvještaje o položaju imigranata i njihovih potomaka u Njemačkoj, ovaj novi izvještaj (njemačke vlade) treba da popuni praznine u tim studijama i da po prvi put pruži "sveobuhvatan prikaz rasizma u Njemačkoj."

Ured povjerenice Reem Alabali-Radovan je, kako bi sastavio sveobuhvatan izvještaj, uporedio reprezentativne studije koje su sprovele druge organizacije, na primjer, Nacionalni monitor za diskriminaciju i rasizam (NaDiRa), koji je obavio 5.000 telefonskih intervjua na temu rasizma. Studija NaDiRa, "za razliku od većine postojećih kvantitativnih studija, ne samo da je anketirala pripadnike većinske populacije, već i grupe potencijalno suočene s iskustvima rasizma davajući i njihove poglede na ovaj problem.

German leaders debate causes of New Year's Eve violence

03:01

This browser does not support the video element.

Iako Njemačka još uvijek nema standardnu pravnu definiciju rasizma, u novom izvještaju korištena je definicija koju je dala vladina studija o integraciji iz 2021. godine, u kojoj se tvrdi da su rasizam „vjerovanja i prakse, koje se temelje na sistematskoj devalvaciji i isključivosti kao i nedostacima određenih grupa stanovništva kojima se pripisuju biološki ili kulturološki konstruirane, nepromjenjive i navodno inferiorne karakteristike i ponašanja".

Novogodišnja debata: ˈPovratak na rasističke stereotipeˈ

Istraživanje je pokazalo da oko 90% stanovnika prepoznaje rasizam kao problem u Njemačkoj, dok je oko 22% izjavilo da je lično pogođeno njime. U 2022. zvanična statistika je  zabilježila 1.042 „politički motivirana" nasilna kriminalna akta, od kojih su oko dvije trećine imali rasističku pozadinu. Međutim, kako se navodi u izvještaju, nevladine organizacije i službe su objavile da su primile najmanje 1.391 poziv o fizičkim napadima.

Reem Alabali-Radovan je predstavila izvještaj u vrijeme obnovljene debate o integraciji nakon uličnog nasilja u novogodišnjoj noći u etnički raznolikim četvrtima Berlina i drugih gradova. „To se koristi kao izgovor za izražavanje predrasuda o etničkoj pripadnosti ljudi koji su navodno koristili eksploziv za napad na policiju i hitne službe", rekla je njemačka povjerenica za borbu protiv rasizma. "Debata o situaciji u novogodišnjoj noći pokazuje da čak i 2023. moramo naučiti kako razgovarati o društvenim pitanjima bez vraćanja na rasističke stereotipe", dodala je ona.

ˈRasizam nije samo mržnja i nasiljeˈ

Međutim, Alabali-Radovan je u svom obraćanju željela naglasiti da se rasizam ne manifestuje samo kao „mržnja i nasilje", već i na primjer u svakodnevnoj agresivnosti, sistemskoj isključenosti sa tržišta rada i nekretnina, nedostatku zastupljenosti na pozicijama vlasti i moći, policijskoj brutalnosti i diskriminaciji u školi ili u ljekarskim ordinacijama.

Sam izvještaj naglašava potrebu da se razdvoje pitanja, koja su prethodno tretirana zajedno – kao što su spajanje rasizma i ksenofobije, kao i istraživanje pojava rasizma isključivo protiv, naprimjer, Nijemaca crne boje kože ili azijskog porijekla, Nijemaca - muslimana, Nijemaca – Jevreja, Sintija ili Roma.

Njemačka povjerenica za borbu protiv terorizm Reem Alabali-Radovana i ministrica unutrašnjih poslova Njemačke Nancy FaeserFoto: ANNEGRET HILSE/REUTERS

Izvještaj diferencira manifestacije rasizma

"Ne bi se smjelo desiti da žena sa hidžabom i istim kvalifikacijama kao žena sa imenom koje zvuči ˈnjemački" ima četiri puta manje šanse da bude pozvana na razgovor za posao," rekla je Alabali-Radovan osvrćući se na statistike u dijelu izvještaja o islamofobiji. U jednoj anketi, njen ured je primijetio, da je "jedna trećina ispitanika rekla da bi imigraciju muslimana u Njemačku trebalo ograničiti, a 27% smatra da u Njemačkoj živi previše muslimana."

Kada je u pitanju rasizam protiv ljudi crne boje kože, anketirano je oko 886 osoba, koje su prijavile da su bile žrtve ili svjedoci rasističkih napada. 74,1% je reklo da nije zadovoljno načinom na koji su vlasti riješile njihovu tužbu. U izvještaju se također navode prepreke, s kojima se mnogi suočavaju u prijavljivanju incidenata – bilo da se radi o strahu od odmazde, odbacivanju, ili čak neznanju da je ono što im se dogodilo - zločin.

Studija je također istakla pitanje diskriminacije Nijemaca azijskog porijekla, posebno od početka pandemije COVID-19. Otprilike polovina od 700 ispitanih Nijemaca azijskog porijekla izjavila je da su iskusili rasizam direktno povezan s lažnim percepcijama o pandemiji. To ne znači, naglašava se u izvještaju, da rasizam protiv Azijaca – uključujući nasilne napade – nije bio problem i prije izbijanja korone 2020. godine.

Grupa, koja se suočila s najotvorenijim neprijateljstvom, navodi se u izvještaju, bili su Sinti i Romi. "Oko 29% ispitanika priznalo je da gaji antipatiju prema ovim grupama. Ovaj rezultat je, s obzirom na genocid nad Sintima i Romima [tokom Holokausta], više nego alarmantan."

"Zakašnjeli ali hitno potreban signal"

Imajući na umu ova pitanja, Alabali-Radovan je najavila da njen ured planira implementirati sljedeće mjere: ojačati savjetodavne službe u zajednici, osigurati njihovu bolju povezanost, stvoriti stručni panel koji će savjetovati vladu po pitanju borbe protiv rasizma, uključujući kreiranje pravne definicije rasizma, pooštriti zakon protiv govora mržnje na internetu i osigurati da se politički lideri na državnom, gradskom i lokalnom nivou više bave borbom protiv rasizma.

Njemačka nezavisna povjerenica za borbu protiv diskriminacije Ferda Ataman pozdravila je izvještaj kao "zakašnjeli ali hitno potreban signal". "Ovo je prvi put da je vlada jasno stavila do znanja da borba protiv rasizma mora biti glavni prioritet", rekla je ona i dodala: "Izvještaj pokazuje da rasizam ostaje problem u Njemačkoj."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu