U mjesecu u kojem se obilježava godišnjica parafiranja Daytonskog sporazuma, Europska akademija iz Berlina je organizirala raspravu pod nazivom „Dayton i njegove posljedice. Europski mirovni ustroj na Zapadnom Balkanu“ o trenutačnoj situaciji u Bosni i Hercegovini u svjetlu nedavnih izbora u ovoj zemlji ali i novonastale situacije u susjednoj Srbiji i mogućeg utjecaja smjene vlasti u Beogradu na odnose između Sarajeva i Banja Luke.

Christian Schmidt bez dlake na jeziku

Kao glavni govornik rasprave koja je održana u Europskoj kući, njemačkom predstavništvu europskih institucija nedaleko Brandenburških vrata, najavljen je bivši Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.

Političar Kršćansko-socijalne unije (CSU) je u Berlinu, sada vidno neopterećen težinom funkcije, otvoreno govorio o stanju u zemlji u kojoj je proveo nekoliko posljednjih godina prije nego što je ovog ljeta pod pritiskom napustio svoj položaj.

Schmidt je govorio o tome kako je BiH daleko od nekog ozbiljnog približavanja Europskoj uniji ukazujući na posljednje izvješće Europske komisije koje je porazno po ovu zemlju kandidatkinju. Schmidta se međutim još više dojmilo izvješće UN-a povodom produljenja misije EUFOR Altea u kojem se zaključuje kako je za održavanje mira potrebno prisustvo međunarodnih oružanih snaga.

„Niti jedna zemlja ne može postati članicom EU-a ako UN zaključi da je prijetnja međunarodnom miru“, rekao je Schmidt. 

Smanjena mogućnost secesije

Schmidt je mnogo vremena posvetio izborima u susjednoj Srbiji i mogućem utjecaju na Bosnu i Hercegovinu. On smatra da je jedno od najopasnijih pitanja po budućnost zemlje, pitanje odvajanja Republike Srpske, sad postalo manje vjerojatno. 

„Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda. Ali vjerujem da su mogućnosti da se tom secesijskom temom ostvaruju politički ciljevi postale manje“, rekao je Schmidt u razgovoru za DW. On je rekao kako je postojala velika opasnost da se već sljedeće godine održi referendum o odvajanju RS ali je istodobno dodao kako osobno ne vjeruje da bi stanovništvo RS-a podržalo takvu inicijativu.

Na pitanje je li moguće da se sličan politički preokret poput onog u Srbiji dogodi i u BiH, Schmidt je pokazao skepsu. „Srbija ima znatno snažnije građansko društvo. Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije homogena, a ni mladi nisu jedinstveni, ali vidim određene mogućnosti“, rekao je Schmidt.

Treća ladica

Na raspravi koje je uslijedila nakon Schmidtovog obraćanja, direktor referata za Zapadni Balkan u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova, Niels von Redecker nije krio da je BiH među zemljama kandidatkinjama koje su najudaljenije od ulaska u EU. „Imamo zemlje koje su u prvoj ladici proširenja poput Crne Gore. BiH nije čak ni u drugoj ladici nego u trećoj“, rekao je Von Redecker.

Veleposlanik BiH u Njemačkoj Damir Arnaut je tijekom rasprave ukazao na opasnost blokada od strane političara kojima odgovara da BiH ne provodi reforme i ne usklađuje svoje zakonodavstvo s europskim. „Mnogi od njih ne žele EU jer bi se u tom slučaju morali suočiti s istragom ili bi čak završili u zatvoru“, rekao je Arnaut.

Na kraju rasprave publiku je najviše zanimala budućnost prometne povezanosti Bosne i Hercegovine s ostatkom Europe kao i projekti koji bi vodili trajnom pomiranju unutar zemlje.