Stotine hiljada izbjeglica iz Ukrajine stiglo je u njemačku prestonicu Berlin. Većina je srdačno dočekana. Međutim, na štandovima sa hranom, neki su ličnim kartama morali da dokazuju da su „prave izbjeglice”. Neke su vrijeđali na rasnoj osnovi. Jednoj porodici su bezbjednjaci na glavnoj željezničkoj stanici blokirali put do mjesta gdje se testira na koronu i htjeli da im potpuno zabrane pristup.

- pročitajte još: Izvještaj o anticiganizmu u Njemačkoj: Promjena perspektive – nadoknađivanje pravde

„Od početka ruskog agresorskog rata, primijetili smo da se Romi koji su pobjegli iz Ukrajine ne označavaju kao ljudi koji traže zaštitu, već kao nelegitimne izbjeglice", kritikuje Violeta Balog, koja vodi Dokumentacioni centar za anticiganizam (DOSTA) pri organizaciji Roma Amaro Foro u Berlinu, i konstatuje „Rat i krize pojačavaju anticiganizam".

Značajno više incidenata protiv Roma u Berlinu

DOSTA ukazuje na odgovornost Njemačke za nacionalsocijalističke zločine nad manjinom Sinta i Roma u Evropi: „I na teritoriji Ukrajine se vodila njemačka kampanja istrjebljenja i takozvani Holokaust mecima, odnosno vršena su masovna strijeljanja".

- pročitajte još: "Bez interesa za Rome": Stereotipi u njemačkim medijima

Od 2014. DOSTA u Berlinu dokumentuje rasnu diskriminaciju protiv ljudi koji su Romi ili ih doživljavaju kao Rome. 2021. i 2022. zabilježena su ukupno 372 slučaja - najviše od početka projekta - a saradnici pretpostavljaju da postoji veliki broj neprijavljenih slučajeva.

Sumnja u izbjeglički status

Mehmet Dajmagiler, povjerenik njemačke vlade za borbu protiv anitciganizma, potvrđuje da su Romi iz Ukrajine u nepovoljnom položaju u svim fazama bjekstva, u samoj Ukrajini i u Njemačkoj: na primjer, više od 30 ljudi je izgurano iz voza od strane savezne policije i željezničkog osoblja, jer je osoblje voza dovelo u pitanje njihov izbjeglički status.

Dajmagiler za DW kaže: „Smatram da je nepodnošljivo da su Romi, potomci ljudi koji su preživjeli Holokaust, od kojih su neki odvedeni u gasne komore vozovima željeznice njemačkog rajha (Rajhsban), sada diskriminisani u vozovima njemačke željeznice (Dojče ban). Poslije razgovora generalnog direktora Dojče bana i predsjedavajućeg Centralnog savjeta njemačkih Sinta i Roma, Dojče ban se obavezao da će svoje zaposlene edukovati o anticiganizmu.

DOSTA ističe da su izbjeglice iz Moldavije takođe imale veoma negativna iskustva u Berlinu. Oni su paušalno predstavljeni kao Romi i „nelegitimne izbjeglice", kaže politikolog Aron Koroš. Romi u Moldaviji skoro da nemaju pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, a iz Berlina su vršene deportacije teško bolesnih ljudi i trudnih žena.

Anticiganizam u svakodnevnom životu

Rumunka uzima lubenicu u supermarketu da vidi da li je zrela. Obezbjeđenje je tjera, „jer Cigani uvijek kradu". Žrtva je podnijela prijavu za uvredu. Tokom nacističke ere nazivani i označavani rasistički kao cigani, Sinti i Romi su proganjani i ubijani. U koncentracionim logorima im je tetovirano slovo Z kao oznaka za Zigeuner. Ta riječ je „uvredljiva i rasistička", kaže Violeta Balog.

U kupovini, na poslu ili u kontaktu sa komšijama i stanodavcima – Romi i ljudi koji se smatraju Romima doživljavaju diskriminaciju u svim oblastima života – to pokazuje i evaluacija DOSTA.

Pogođenima je teško da se brane, kaže Balog, jer se često radi o egzistencijalnim potrebama poput stanovanja ili posla. Mnogi se plaše posljedica. Ne bez razloga: jedan muškarac koji se uz pomoć organizacije Amaro Foro žalio na diskrimininaciju stanodavaca - dobio je otkaz.

Anticiganističke predrasude i kriminal

Studija o autoritarnosti iz 2022. pokazala je da mnogi ljudi ne prihvataju Sinte i Rome. „Ne bih volio da u mom kraju ima Sinta i Roma", složilo se više od polovine ispitanika u istočnoj Njemačkoj i više od trećine u zapadnoj Njemačkoj. Još veće je bilo slaganje sa izjavom: „Sinti i Romi su skloni kriminalu".

Anticiganizam dovodi do sve više krivičnih djela protiv ove manjine. „2022. je registrovano 145 anticiganističkih krivičnih djela, uključujući dvanaest u kojima je upotrijebljeno nasilje", odgovorila je njemačka vlada na zahtjev stranke Ljevice. To je najveća vrijednost od 2017. od kada se vodi ova vrsta statistike. Mehmet Dajmagiler je rekao za DW da pretpostavlja da ovaj broj pokazuje „samo djelić realnosti".

Obrazovanje

Majka Rumunka traži mjesto u vrtiću za svoju ćerku. Telefonom joj šefica vrtića kaže da ima slobodnih mjesta. Kad ode tamo sa ćerkom, odmah joj kažu: Nema mjesta. Njena poznanica, „koju doživljavaju kao bjelkinju", nekoliko dana kasnije tamo dobija mjesto za svoje dijete.

Obrazovanje je jedna od glavnih tačaka u dokumentaciji. Prema riječima Violete Balog, Romima i onima koji smatraju Romima, ne uskraćuju se samo mjesta u vrtićima, već mnoga djeca moraju „vječno da čekaju" na mjesto u školi. Neke škole paušalno odbijaju moldavsku djecu. Razlog: „Ionako će biti deportovani."

Kada djeca te manjine idu u školu, često dolazi do maltretiranja od strane drugova i nastavnika. Studija o obrazovanju RomnoKer je pokazala: Više od šest od deset pripadnika manjine iskusilo je diskriminaciju u školi.

Prema Violeti Balog, rasističko maltretiranje u školi može imati veliki uticaj na obrazovanje djece i ograničiti njihove šanse. Vrtići i škole moraju biti dostupni svoj djeci. Umjesto razdvajanja u razrede dobrodošlice, svu djecu treba podučavati zajedno, uz dopunsku nastavu jezika. Diskriminacija se ne smije prihvatiti: „Moraju postojati nezavisna tijela za žalbe koja takođe imaju ovlašćenja da djeluju u slučaju diskriminacije".

Institucije

U Berlinu je 2020. stupio na snagu prvi pokrajinski zakon protiv diskriminacije. DOSTA vidi napredak, ali još uvijek registruje anticiganističke incidente u institucijama. To uključuje i savezne institucije, kao što su centri za zapošljavanje ili za dječiji dodatak, za koje ne važi ovaj zakon.

Do DOSTA-e je 2019. „procurilo" interno pomagalo za rad Saveznog zavoda za zapošljavanje, dokument u kojem su rumunski i bugarski državljani bili stavljani pod opštu sumnju za „organizovanu zloupotrebu pomoći", kaže Balog.

To interno pomagalo je izmijenjeno, ali se u praksi od tih ljudi i dalje često traže nerelevantne informacije i dokumenti, a isplata pomoći se veoma oteže. Da bi opovrgla navode o „imigraciji siromaštva", DOSTA ističe da se 2021. stopa zaposlenosti i nezaposlenosti među ljudima iz Rumunije i Bugarske gotovo nije razlikovala od te stope kod njemačkog stanovništva.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu