1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PrivredaGlobal

Rat ili mir, trgovati se mora

27. februar 2023

Svjetska trgovinska organizacija je po početku rata u Ukrajini predviđala drastični pad globalne razmjene. I sad je iznenađena: ona ne samo da se nije smanjila, nego je narasla za barem 3%.

Containerterminal
Foto: Daniel Reinhardt/dpa/picture alliance

Novo izvješće Svjetske trgovinske organizacije (WTO) za godinu 2022. može tek konstatirati: makar već godinu dana traje rat Rusije protiv Ukrajine i samim time je došlo do velikih poremećaja u ponudi svjetskom tržištu proizvoda iz tih zemalja - od živežnih namirnica pa do sirovina i industrijskih proizvoda, svjetska trgovina je mnogo žilavija nego što su i sami stručnjaci WTO mislili. Točne brojke će biti objavljene tek u travnju, ali već sad u toj organizaciji računaju s porastom globalne razmjene od najmanje 3%.

"Jedan važan razlog je bio što su države bile vrlo suzdržane s ograničenjima vlastitog izvoza. To je bila jedna od naših najvećih briga: da će, kao i u prošlim krizama u opskrbi živežnim namirnicama, države zabraniti izvoz kako bi ostalo za njihove potrebe, ali što tek povećava čitav problem", kaže glavni ekonomist WTO Ralph Ossa novinarima postaje ARD.

S druge strane, mnoge zemlje koje su prije uvozile iz Rusije ili Ukrajine su brzo našle druge izvore. U nekim slučajevima je nešto drugo poslužilo kao nadomjestak - na primjer jestivo ulje uljane repice umjesto suncokretovog ulja. U WTO kao najbolji primjer navode Etiopiju: ona je 45% svoje potrebe žitarica pokrivala uvozom iz Rusije i Ukrajine, sad joj to stiže iz SAD-a, Argentine i EU-a.

I stručnjaci WTO su strepili kako će nakon napada Rusije na Ukrajinu nastupiti crni dani za globalnu razmjenu. Ali - rezultat je i njih iznenadio.Foto: Fabrice Coffrini/AFP/Getty Images

Ratni profiteri?

Jesu li tako nastali ratni profiteri? "Imam problema s pojmom 'ratni profiter'. Mislim da nitko nije dobitnik kod takvog užasnog rata. Ali naravno da se događa da zemlje koje više ne mogu kupovati u Ukrajini ili Rusiji, sad trguju s drugim državama", kaže nam Ossa. U načelu se tu nema što prigovoriti: "Ljudi moraju nešto jesti. A ako hrana više ne stiže iz Ukrajine, onda sad stiže iz EU-a, SAD-a ili odakle već."

Otpornosti globalne razmjene se najviše pridonosi ako se "potiče raznovrsnost međunarodnog tržišta uz jasna i predvidljiva pravila u trgovini", smatra glavni ekonomist WTO i zapravo je to apel na sve sudionike razmjene. Jer od kako je Rusija krenula u rat protiv Ukrajine, sve je veća opasnost da se svijet opet podijeli na dva bloka: Istok, s Rusijom i Kinom na jednoj strani i Zapad, sa SAD i EU na drugoj.

Po mišljenju WTO, takva fragmentacija bi bila katastrofa: "Kad je riječ o troškovima takve podjele svjetskog gospodarstva, to smo pokušali izračunati: u takvom svijetu podijeljenom na Istok i Zapad bi to značio prosječan pad realnih prihoda od 5%", kaže Ossa. I to gubitak - na obje strane.

Najviše je straha bilo zbog moguće lančane reakcije i da će druge zemlje onda zabraniti izvoz dok je opskrba nesigurna. Ali to se nije dogodilo - što ne znači da je opasnost prošlaFoto: Ukrinform/dpa/picture alliance

Trpjet će i Istok i Zapad

U gospodarstvu i trgovini, takva podjela se nije dogodila, ali u politici tu ipak ima znakova kad se govori o svjetskim problemima. "Ono što se najviše promijenilo je doista narativ. Međusobna ovisnost se sad odjednom smatra nečim lošim. Ta promijenjena retorika se malčice već odrazila i na trgovinske odnose, ali kad se pogledaju brojke još se ne vidi mnogo toga bez mikroskopa", konstatira Ossa.

Ipak, on i drugi stručnjaci u WTO nipošto ne žele da se njihovo izvješće o žilavosti svjetske razmjene shvati kako je opasnost prošla i kako više nema uzbune. Osobito kad je riječ o zabrani izvoza se mora dobro paziti da tu nešto ne prijeđe granicu. Isto tako je tu i sporazum o izvozu žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora koji ubrzo istječe. Mora se naći načina da se on produži i to nisu okolnosti gdje se možemo opustiti.

aš(ARD)

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu