1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaIzrael

Rat Izraela i Hamasa: Djeca stradaju na mnogo načina

Tania Krämer
21. novembar 2023

U ratu na Bliskom istoku djeca nisu pošteđena. Militanti Hamasa ubijali su 7. oktobra i djecu a tridesetak njih i oteli. U Gazi, navodi Svjetska zdravstvena organizacija, svakih deset minuta pogine jedno dijete.

Djeca se bore u gomili da dobiju hranu
Podjela hrane u Rafahu na jugu Pojasa GazeFoto: Hatem Ali/AP Photo/picture alliance

Sedmog oktobra, dok je ubijao ljude u oblastima oko granice sa Gazom, Hamas nije poštedio ni djecu, a ni mlade. Ubijani su i kidnapovani.

Jedan od militanata zarobljenih poslije napada opisao je izraelskim vlastima mučne scene, koje su se dogodile u jednoj kući.

„Čuli smo kako djeca plaču iz jedne od sigurnih soba", rekao je on prema tom izvještaju. „Potom smo pucali u sobu dok sve nije utihnulo."

Hamas, militantna grupa koju su EU, SAD i mnoge druge zemlje identifikovale kao terorističku organizaciju, drži 38 djece i tinejdžera kao taoce, od kojih je najmlađa devetomjesečna beba, navode izraelski mediji.

U napadu je 21 dijete ostalo bez roditelja, saopštilo je izraelsko Ministarstvo socijalnih pitanja. Šesnaest je izgubilo oba roditelja, dvoje su bili djeca ubijenih samohranih majki, a još troje je izgubilo po jednog roditelja, dok je drugi kidnapovan ili proglašen „nestalim".

- pročitajte i ovo:  Marš na Jerusalim: „Vratite taoce kući!“

Stravičan danak za djecu u južnom Izraelu

Djeca koja žive na jugu Izraela takođe pate. Sapir Fišer-Turgeman je majka dvoje djece iz Aškelona, priobalnog grada u blizini Gaze. Obavezni vojni rok odslužila je 2015. kao oficirka za vezu u Izraelskim odbrambenim snagama.

Ona opisuje kako se ponašanje njene djece od početka rata promijenilo. „Primijetili smo da je jedno od naše djece mnogo agresivnije i nestrpljivije." To se, kaže, događa iako se trude da djecu što više zaštite od informacija o trenutnom ratu.

Neki drugi roditelji u Izraelu pričaju da njihova djeca ne žele više da spavaju u svojim krevetima jer se boje.

„Teško im je da ostanu kod kuće sve vrijeme, ali nema izbora jer na ulicama i u blizini igrališta u Aškelonu gotovo uopšte ne postoje bezbjedne oblasti gdje možemo da se zaštitimo od raketa", kaže Fišer-Turgeman.

Priča o 12-godišnjoj Lijel Hetsroni vjerovatno će zauvijek ostati u kolektivnom pamćenju Izraela u godinama koje dolaze. Umjesto tijela djevojčice, njena porodica pokopala je neke od njenih ličnih predmeta, poput odjeće i omiljenih igračaka. Oni su to uradili, iako njena smrt nije zvanično potvrđena.

„Niko nije preživio na mjestu gdje se ona nalazila. Mi smo sekularna porodica, nije nam toliko važno da sačekamo zvaničnu potvrdu", izjavio je jedan od njenih rođaka izraelskim medijima.

Više od 40 dana nakon napada, njeno tijelo još uvijek nije identifikovano.

Marš porodica otetih iz Tel Aviva za JerusalemFoto: MENAHEM KAHANA/AFP via Getty Images

- pročitajte i ovo:  Porodice otetih Izraelaca muči strašna neizvjesnost

Djeca u Gazi: „Živi pakao"

Prije samo nekoliko dana, Hind Višah, njen suprug i njihovo troje djece napustili su sjeverni dio Pojasa Gaze.

Oblast je bila pod intenzivnim izraelskim vazdušnim napadima i vodile su se teške borbe između izraelskih kopnenih snaga i palestinskih militanata. Njena ćerka Salma ima 11 godina, a dva dječaka, Mohamed i Madžid (Majid), imaju devet, odnosno četiri godine.

„Naš život je postao živi pakao u svakom smislu te riječi. Moja djeca su stalno vrištala. Plakala sam s njima, ponekad vrištala pored njih", ispričala je ona preko isprekidane telefonske veze iz Rafe, grada na jugu Gaze gdje je porodica potražila sklonište. „Strah od smrti nadvija se nad nama svakog trenutka."

Tokom posljednje nedelje koju su proveli kod kuće u gradu Gazi, porodica je morala da polako troši i ono malo vode i hrane koje su im preostale. Njena djeca su, kaže Višah, najdragocjenija stvar u njenom životu.

„Salma me često pita: 'Ako umrem, šta će biti s mojim stvarima? Da li će i one poći sa mnom u raj'?"

Nesposobnost da detetu obezbedi bezbednost najbolnije je iskustvo za roditelja, kaže majka.

„Preživjela su mjesec dana užasa i straha koji će ostati u njihovim sjećanjima. Zahvalna sam Bogu što smo još živi, a moja djeca bezbjedna, ali čeznemo da nas neko izbavi iz ovog dubokog pakla i odvede tamo, odakle ćemo se vratiti u naš uništeni dom."

Tel Aviv: Instalacija kao podsjećanje na izraelsku djecu, koju je oteo HamasFoto: Dan Kitwood/Getty Images

„Gaza postaje groblje za djecu"

Hind Višah nije jedina s takvim iskustvima. Desetine hiljada palestinskih roditelja u Gazi suočavaju se s istom situacijom. Prema Hamasovom Ministarstvu zdravlja u Gazi, više od 4.600 djece navodno je ubijeno, skoro 9.000 ranjeno. Te podatke nije moguće provjeriti iz nezavisnih izvora.

Gaza ima mlado stanovništvo: skoro polovina od 2,2 miliona stanovnika mlađe je od 18 godina, pokazuju podaci palestinskog Centralnog zavoda za statistiku. Do sada je zbog rata raseljeno oko milion i po stanovnika Gaze, među njima najmanje 700.000 djece, podaci su Unicefa.

Mladi u Gazi navikli su da se nose s teškoćama i suočavaju s vojnim sukobima. Od 2007. godine, nakon što je militantna grupa Hamas preuzela vlast, Gaza je pod strogom kopnenom i pomorskom blokadu koju nad palestinskim teritorijama sprovode Izrael i djelimično Egipat.

Izrael je strogo kontrolisao kretanje ljudi i robe prilikom ulaska i izlaska sa tih teritorija, efektivno ih izolujući od ostatka svijeta. A mnogim maloljetnicima ovo je već peti put da se suočavaju sa ratom.

I to najgorim do sada.

„Gaza postaje groblje za djecu. Svakoga dana na stotine devojčica i dječaka navodno gine ili bude ranjeno", rekao je nedavno generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

Nakon posjete Gazi u srijedu, izvršna direktorka Unicefa Ketrin Rasel upozorila je da „strane u sukobu čine teške zločine nad djecom; to uključuje ubijanje, sakaćenje, otmice, napade na škole i bolnice, i uskraćivanje pristupa humanitarnim organizacijama".

Dodala je da se mnoga djeca vode kao nestala i da se vjeruje da su zatrpana ispod ruševina, što je „tragični rezultat upotrebe eksplozivnog oružja u naseljenim mjestima".

„Novorođene bebe kojima je potrebna specijalizovana njega, umrle su u jednoj od bolnica u Gazi zato što nije bilo struje, a ni medicinskih sredstava", dodala je Rasel u saopštenju.

Razaranja u gradu GaziFoto: Bashar Taleb/APA Images via ZUMA Press/picture alliance

Pomoć teško stiže

Šest sedmica nakon početka rata, ljudi su prepušteni sami sebi, jer je pomoć koja uspijeva da stigne ograničena. Nakon početka terorističkih napada, Izrael je zatvorio granične prelaze.

Nekoliko kamiona s međunarodnom pomoći ulazi iz Egipta preko prelaza Rafe, a većina Palestinaca je zarobljena u majušnoj enklavi.

I kao da obezbjeđivanje najhitnijih dnevnih potreba, kao što su pronalaženje hrane, čiste vode za piće i funkcionalnog toaleta, nije bilo samo po sebi dovoljno, Ranija Muštaša kaže da se plaši i ogromnog uticaja koji ovaj rat ima na njenu djecu.

„Djeca ne mogu da idu u školu, da se vide s prijateljima, pa čak ni da se povežu s njima preko interneta, jer je nedostupan. Djeca su najviše pogođena ovim ratom. Gube djetinjstvo i sve njima poznate aspekte života. Žive u stalnom strahu, usred zastrašujućih prizora", rekla je ta 46-godišnja majka za DW telefonom. Djeca, dodala je, spavaju samo ako su blizu roditelja.

Njena sedmočlana porodica nekada je živjela u četvrti Šidžaja na istoku grada Gaze. Morali su da napuste dom početkom rata i od tada su se dva puta selili. Sada borave kod rođaka u južnom dijelu Pojasu Gaze.

„Kad čujemo vijesti na radiju, moja najstarija ćerka pita: 'Da li će to i nama da se desi? Ne želim da umrem.' Veliki mi je problem da je utješim, jer vidi strah u mojim očima i vidi kako plačem zbog bombardovanja. Ona vidi moj strah i vidi da živimo sve gore", kaže Muštaša.

„A moje mlađe dijete me često pita zašto je ovaj rat drugačiji od prethodnih i kada će se uopšte završiti. Trudim se da pronađem odgovor. Nadam se da će se uskoro završiti."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu