Berlinale je poznat kao filmski festival koji se bavi političkim pitanjima i zalaže za humanitarne vrijednosti. Debate i protesti oko rata između Izraela i Hamasa neizbježno su bili dio ovogodišnjeg događaja.

Iako je nekoliko natpisa „Slobodna Gaza“ primijećeno na crvenom tepihu, svečano otvaranje 15. februara održano je bez bilo kakvih ometanja.

Zatim je u nedelju, kako izvještava Deadline.com prilično neočekivano, oko 50 propalestinskih pristalica organizovalo protest na Evropskom filmskom tržištu. Filmsko tržište ima bliske veze sa festivalom, ali za razliku od mnogih premijera na crvenom tepihu Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu, poslovna platforma je ograničena na profesionalce filmske industrije i stoga nije u centru pažnje javnosti.

Saradnici Berlinala pozivaju na jače saopštenje

Kritike su stizale i iz same organizacije festivala. Otvoreno pismo, koje je trenutno potpisalo 60 partnera Berlinala — uključujući kustose različitih sekcija festivala — poziva festival da pooštri svoju zvaničnu izjavu o trenutnoj humanitarnoj krizi u Gazi.

Kada su predstavili svoj program, menadžerski dvojac Berlinala, Mariete Risenbek (Mariette Rissenbeek) i Karlo Šatrijan (Carlo Chatrian), istakli su da saosjećaju sa svim žrtvama krize na Bliskom istoku, te da žele da se „svačija patnja prepozna i da naš program otvori različite perspektive o složenosti svijeta”.

Za potpisnike, međutim, to nije dovoljno: „Pridružujemo se globalnom pokretu solidarnosti i zahtijevamo hitan prekid vatre i pozivamo na oslobađanje svih talaca“, navodi se u pismu. „Dok svijet svjedoči nezamislivom gubitku života civila u Gazi — uključujući i živote novinara, umjetnika i filmskih radnika — kao i uništavanju jedinstvenog kulturnog nasljeđa, potrebni su nam jači institucionalni stavovi.”

Pokret 'Strike Germany' poziva na bojkot

Još jedno otvoreno pismo stiglo je od učesnika sekcije “Forum expanded”, jednog od nezavisnih programa festivala. Viđen kao više eksperimentalna sekcija Berlinala, Forum Expanded reflektuje film kao medij kroz širok spektar umjetničkih disciplina.

Više od 100 potpisnika ovog pisma izrazilo je podršku četvorici kolega koji su svoje radove povukli iz selekcije uoči manifestacije. Ova četvorica umjetnika su na Instagramu navela svoju solidarnost sa pokretom „Strike Germany”, koji poziva na bojkot državnih kulturnih institucija u Njemačkoj, u znak protesta zbog oklijevanja zemlje da pozove na prekid vatre.

Zbog svoje nacističke prošlosti, Njemačka podršku Izraelu vidi kao svoju istorijsku odgovornost.

Izraelski film inspirisan apsurdnom igrom o usponu fašizma

Istovremeno, izraelski filmski stvaraoci prisutni na festivalu ne bježe od kritike vlasti svoje zemlje.

Poznati izraelski reditelj Amos Gitai premijerno je prikazao svoj novi igrani film na Berlinalu - "Shikun". Politički obojen film se zasniva na drami „Nosorog“ iz 1959. godine, francusko-rumunskog pisca Ežena Joneska (Eugene Ionesko). Riječ je o apsurdnoj basni koja komentariše iznenadni uspon fašizma uoči Drugog svjetskog rata.

Gitai je razvio filmski projekat usred ogromnog protestnog pokreta protiv sporne refrome pravosuđa izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koju protivnici vide kao napad na demokratiju u zemlji.

„Shikun“ (što na hebrejskom znači „socijalno stanovanje“) okuplja niz vinjeta koje su smještene u jednom pustom stambenom kompleksu. U različitim prostorijama zgrade vide se scene koje uključuju Izraelce i Palestince, kao i Ukrajince i druge pridošlice.

Gitai izaziva svoje gledaoce nekonvencionalnom narativnom strukturom, objašnjavajući u intervjuu za okruglim stolom da mu je dosadno pripovijedanje koje dominira na platformama za streaming.

Film takođe integriše citate nekih od velikih svjetskih mislilaca, od Umberta Eka (Eco) do Roberta Musila, kao i odlomke članka izraelske novinarke Amire Has pod naslovom „’Samo sam izvršavao naredbe’: Šta ćete reći svojoj djeci? “, koji je objavljen 2018. Članak je trebalo da senzibilizuje Izraelce i podigne njihovu svijest o teškom položaju stanovnika Gaze.

(Uzgred, Has, ćerka preživjelih Holokausta, bila je među prvim kritičarima njemačkog stava prema Izraelu poslije napada 7. Oktobra. Ona je manje od 10 dana nakon napada objavila članak u izraelskim novinama Harec pod naslovom „Njemačka, ti si odavno izdala svoju odgovornost").

Gitaijev film završava citatom iz pjesme „Misli na druge“, riječima saosjećanja koje je napisao palestinski pjesnik Mahmud Darviš (1941-2008).

Amos Gitai: Netanjahu je prijetnja Izraelu

Dok film izgleda zagonetno za publiku koja nije upoznata sa svim ovim referencama, Gitai pak koristi vrlo jasne pojmove da izrazi svoje stavove o trenutnoj izraelskoj vladi u intervjuu za okruglim stolom sa novinarima na Berlinalu.

Nakon što je istakao da se Hamasovi brutalni teroristički napadi nikako ne mogu opravdati, kritičar ekstremizma kaže da je njegova matična zemlja „talac Netanjahuove najdesničarskije koalicije“.

Gitai vidi Netanjahua kao „manipulatora na najvišem nivou" i smatra da premijer „može da uništi Izrael", rekao je za DW.

Poziv Njemačkoj da zauzme jači moralni stav

Još jedan od filmova koji komentarišu bliskoistočni sukob na berlinskom festivalu je "Nema druge zemlje" u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva.

Dokumentarac prikazuje kako se Bazel Adra, mladi palestinski aktivista i jedan od koreditelja filma, godinama bori protiv iskorjenjivanja Masafera Jate, njegovog sela na izraelskoj Zapadnoj obali, gdje se ruše kuće, a stanovnici protjeruju. Jer, tu je zvanično predviđena izgradnja vojnog poligona.

Film pokazuje kako mu se potom u njegovim naporima pridružio izraelski novinar Juval Abraham, koji je postao aktivista nakon što je naučio arapski jezik i postao svjedok nepravde izraelske okupacije.

Za aktiviste, ugnjetavanje neizbježno dovodi do nasilnih reakcija, zbog čega smatraju da bi Zapad trebalo da izvrši veći pritisak na izraelsku vladu da okonča okupaciju.

„Znam da Nijemci osjećaju veliku krivicu za ono što se desilo u Drugom svjetskom ratu“, rekao je Abraham za DW, dodajući da su mnogi njegovi rođaci ubijeni tokom Holokausta. „Ali, nemojte sada da koristite ovu krivicu i odbijate da pozovete na prekid vatre; iskoristite je da nam pomognete da dođemo do političkog rješenja! Koristite je da izvršite pritisak na državu Izrael da okonča okupaciju“, kaže izraelski dokumentarista. „To bi za mene bio mnogo moralniji stav koji bi vlada zauzela.

Uredila: Tanya Ott