U hiperpartijskom Washington DC-u već dugo postoji jedna politička tačka oko koje bi se i Demokrati i Republikanci mogli složiti: američko-izraelski odnosi su sveti. Moć je između dvije strane decenijama oscilirala, ali posvećenost Izraelu nije.

Lideri obje strane su se držali refrena da Izrael nema bližeg saveznika od Sjedinjenih Država i da se o sigurnosti zemlje ne može pregovarati.

Od 1948. godine Izrael je, prema navodima Vijeća za vanjske odnose, primio skoro 300 milijardi dolara (280 milijardi eura) pomoći od Sjedinjenih Država, većinom u vojnim sredstvima. To je otprilike duplo više od iznosa pomoći koji ide drugom najvećem primaocu, Egiptu, koji ima populaciju od 111 miliona ljudi za razliku od Izraela sa 9,5 miliona stanovnika.

"To je nevjerovatan odnos", rekao je za DW Chuck Freilich, bivši zamjenik izraelskog savjetnika za nacionalnu sigurnost koji sada predaje na univerzitetima Kolumbija, New York i Tel Aviv. "Tu nema mnogo presedana”, dodaje on.

"Zajedničke vrijednosti", strateški interesi i snažan lobi koji Izrael drži u milosti Washingtona su "stubovi" tog odnosa, objašnjava Freilich. Američko-izraelski komitet za javne poslove (AIPAC), na primjer, jedna je od najefikasnijih lobističkih grupa u glavnom gradu SAD-a, koja zagovara čvrste veze te dvije države, bez obzira na političku sezonu.

'Strateško dobro'

Nakon što su se SAD suočile s kritikama da nisu učinile dovoljno da spase Jevreje u Evropi od holokausta, brzo se djelovalo da se prizna država Izrael kada su vođe cionističkog pokreta proglasile nezavisnost u maju 1948. Od tada, Izrael se promoviše kao liberalna demokratija koja projektuje interese SAD u regionu koji im nije uvijek prijateljski nastrojen.

"U prošlosti se Izrael smatrao čistom odgovornošću", rekao je Freilich, te naveo da je razlog za to i činjenica da bi regionalni sukob sa izraelskim arapskim susjedima koji su bili naklonjeni Sovjetskom Savezu tokom Hladnog rata riskirao eskalaciju između nuklearnih supersila. „Od devedesetih godina Pentagon ga je posmatrao kao strateško dobro”, objašnjava on.

Sa padom SSSR-a Izrael je postao način da SAD drže pod kontrolom manje protivnike, poput Irana i njegovih nedržavnih partnera.

To opredjeljenje je pokrenulo "najbližu stratešku saradnju u američko-izraelskoj istoriji", kaže Freilich.

Kao odgovor na teroristički napad Hamasa 7. oktobra, Sjedinjene Države su bržebolje poslale oružje Izraelu i stavile veto na rezolucije o prekidu vatre u Vijeću sigurnosti UN-a.

"Mislim da je Biden iz perspektive Izraela odgovorio apsolutno veličanstveno", rekao je Freilich.

Američki predsjednik je tada ostavio po strani nesuglasice s premijerom Benjaminom Netyanahuom u interesu odbrane Izraela.

Promjena pristupa

Tokom skoro šest mjeseci izraelska kampanja ubila je više od 33.000 ljudi u Gazi, što je izazvalo globalnu osudu. Sada, Bidenova administracija govori o tome da ne miješa "izraelsku vladu s izraelskim narodom", kako je potpredsjednica Kamala Harris nedavno rekla za američku televiziju CBS.

"To je ono što kažete o banana republikama", rekao je Freilich, zabrinut zbog promjene tona. "Ako Netanyahu vrlo brzo ne promijeni svoj pristup, ako uskoro ne bude nove vlade, to će imati trajne posljedice", dodaje on.

Za neke posmatrače američko-izraelskih odnosa, uskoro nije dovoljno brzo.

"Ovo je bio mučno spor proces kojim su Sjedinjene Države prešle sa zelenog na žuto, a sada narandžasto svjetlo", rekao je za DW Ian Lustick, izraelski stručnjak i profesor političkih nauka na Univerzitetu Pennsylvania.

"Narandžasta svjetla" se odnose na nedavnu suzdržanost SAD-a tokom glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a, koje je omogućilo usvajanje rezolucije kojom se poziva na privremeni prekid vatre nakon što su raniji pokušaji propali. U znak protesta, Netanyahu je prekinuo predstojeću posjetu izraelskih zvaničnika SAD-u.

Ipak, Bidenova administracija odobrila je više od 100 vojnih prodaja Izraelu od 7. oktobra, kako je prvi izvijestio Washington Post, uključujući bombe teške 900 kilograma koje mogu sravniti gradske blokove.

"Iznenađujuće me kako se administracija polako kretala prema crvenom svjetlu", rekao je Lustick. To je rizik, dodao je, kako za interese SAD prema vani, tako i za Bidena kod kuće u izbornoj godini.

Država Michigan, na primjer, dom je znatnoj arapskoj populaciji i smatra se da se tamo mora pobijediti u novembru. Na predizborima u februaru, 13 posto demokratskih birača nije izabralo nijednog kandidata umjesto Bidena - "neposvećeni" protest koji se i proširio na druge države.

"Ovo je prvi put da je politički uticaj kritičara Izraela postao vrijedan vijesti, sila koja privlači pažnju političara u američkoj politici", dodao je Lustick.

Tenzije među prijateljima

Izrael se decenijama kreće udesno, a vjerski ekstremisti su stekli veću političku moć, uglavnom pod različitim vrstama vlada predvođenih Netanyahuom. Sve veći napori Izraela da normalizira okupaciju i učvrsti kontrolu nad Palestincima doveli su Izrael u sukob s demokratskom administracijom. Sukobili su oko ključnih pitanja poput Irana, izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i palestinske državnosti.

Američka administracija sve više kritikuje ogroman broj ubijenih civila, te drži poziciju "jednakih mjera slobode, mogućnosti i demokratije" za Izraelce i Palestince. Sve veća okupacija Izraela podriva tu viziju.

Promjenjivo javno mnijenje SAD-a o Izraelu moglo bi na kraju dovesti do korekcije kursa u odnosu prema ovoj državi. Ankete ukazuju na rastuću podjelu između starijih glasača — koji se sjećaju Izraela iz dana Sporazuma iz Osla, kada se činilo da je put do dvije države moguć — i mlađih glasača, koji poznaju samo Izrael koji koristi svoju jednostranu vojnu prednost da izbjegne političko rješenje sa Palestincima.

To uključuje sve veći broj američkih Jevreja, koji se identificiraju kao sekularni i liberalni i stoga se osjećaju sve više otuđenim od Izraela za koji vide da ide u drugom smjeru. Ta podjela ne predstavlja samo kulturne, već i nacionalne sigurnosne implikacije.

„Dugoročno gledano, vrijednosti koje mlađa generacija prihvata postat će sve jače i jače u Sjedinjenim Državama. Izrael će nastaviti sudarati se sa njima, a američki političari će otkriti: 'Čekaj malo, iako je prije 25 godina ovo funkcioniralo , zapravo upadamo u još više problema pokušavajući udovoljiti AIPAC-u", rekao je Lustick.

Uredio: M. Gagnon

Tekst je originalno objavljen na engleskom jeziku.