„Sigurno ćemo ostati na svom spoljnopolitičkom kursu, tako da nema ishitrenih solističkih poteza“, rekao je član spoljnopoltičkog odbora Bundestaga, i bivši gradonačelnik Berlina Mihael Miler (SPD) u jutarnjem programu njemačkog javnog servisa.

On je tako odgovorio na pitanje da li će Njemačka isporučiti Ukrajini tenkove tipa Leopard, koje već dugo traže iz Kijeva. Miler je optužio koalicione partnere Zelene i Liberale zbog zahtjeva da se Ukrajina dodatno naoruža i odbijanja da se pregovara sa Moskvom.

Kako je rekao, i države poput SAD i Francuske, „imaju uporedive oružane sisteme poput Leoparda, ali ih ne isporučuju“. Zato, smatra, ni Njemačka ne treba da trči pred rudu.

Miler, ranije dugogodišnji gradonačelnik Berlina, dodao je da se po svaku cijenu mora izbjeći da se NATO direktno umiješa u rat. „Ako bi NATO neposredno postao strana u ratu protiv Rusije, čekala bi nas eskalacija kakvu ne želimo ni da zamislimo."

Razjedinjenost u Berlinu

Te izjave potcrtavaju raskol u njemačkoj Vladi. Zeleni i Liberali traže isporuku Leoparda, što su do sada odbijali socijaldemokratski kancelar Olaf Šolc i ministarka odbrane Kristine Lambreht.

Nedavno je šefica diplomatije Analena Berbok (Zeleni) rekla da su male šanse za mirovne pregovore sa Rusijom, kao i da ne vidi da će uskoro biti primirja.

Miler je kritikovao Ministarstvo spoljnih poslova koje vodi Berbok jer, kako kaže, ono ne traži kanale komunikacije sa Moskvom. „Bilo bi dobro kada bi i Ministarstvo spoljnih poslova shvatilo da postoji potreba za kanalima komunikacije mimo Putina“, rekao je Miler. On je naveo da samo kancelar Šolc traži takve opcije.

Uskoro pat-pozicija na frontu?

Poznavaoci prilika u Njemačkoj pak ovih dana nagađaju kada bi moglo da se sjedne za sto i da dođe do primirja. „Računam da će do ranog ljeta doći do pat-pozicije u kojoj će obje strane uvidjeti da rat više ništa ne donosi“, rekao je bivši general Bundesvera i NATO Hans-Lotar Domreze.

Kako je dodao, prekid vatre ni izbliza još neće značiti mir, jer će pregovori biti dugi i naporni. Biće potreban i posrednik. „Možda generalni sekretar UN Gutereš, turski predsjednik Erdogan ili indijski premijer Modi – mada izgleda se niko od njih ne otima za tu ulogu."

Prema riječima generala, rješenje prihvatljivo za obje strane bi podrazumijevalo da se „Zelenski odrekne zahtjeva da odmah ponovo uvrsti u ukrajinski poredak teritorije poput Krima".

Poznati njemački politikolog Herfrid Minkler rekao je za radio Dojčlandfunk da je teško pitanje kada će doći do prekida vatre, ali da se zna „kako". Naime, tako što obje strane uvide da neće moći da ostvare maksimalne ratne ciljeve.

„Tada raste spremnost da se nađu negdje na sredini. A to je preduslov da se uopšte vode razumni pregovori koji bi bili više od puke razmjene maksimalnih zahtjeva“, rekao je Minkler.

Prema njegovim riječima, Ukrajinu valja dalje jačati kako bi bila u stanju da nanese gubitke ruskoj strani. Jer, kako kaže, pogrešno je vjerovati da su diplomatija i dešavanja na frontu odvojene stvari.

„U Njemačkoj neki kažu da moramo napustiti politiku isporuka oružja i preći na diplomatiju. To bi u izvjesnom smislu značilo navođenje vode na vodenicu jače strane, a to je u ovom slučaju ruska strana“, dodao je politikolog.

Stoltenberg hoće više oružja

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je pozvao članice vojnog saveza da pojačaju proizvodnju oružja narednih mjeseci. Kako je rekao za radio BBC, to je neophodno da bi NATO imao dovoljno oružja za sopstvenu odbranu i dugoročnu obskrbu Ukrajine. Kako je dodao, odbrana od ruske agresije iziskuje „enormnu količinu“ municije.

Prema Stoltenbergu, čini se da Rusija uprkos gubicima na frontu ostaje pri cilju da „kontroliše“ Ukrajinu. O tome svjedoči i mobilizacija velikog broja novih vojnika. „Sve ukazuje na to da su spremni da nastave rat, možda i da pokrenu novu ofanzivu“, rekao je generalni sekretar NATO.

I Stoltenberg dodaje da će sposobnost Kijeva da ispregovara mir zavisiti od snage na bojnom polju. „Ako želimo rješenje pregovorima, koji od Ukrajine čini suverenu, nezavisnu i demokratsku državu u Evropi, onda sada moramo da podržavamo Ukrajinu.“

Još nema popuštanja zahtjeva

Portal njemačkog javnog servisa ARD tagesschau.de je u nedavnoj analizi o mogućem početku pregovora primjetio da Kijev i Moskva čak ni retorički ne odustaju od maksimalnih ciljeva. Zato je malo vjerovatna međunarodna konferencija oko prve godišnjice rata koju je tražio Kijev – a gdje bi Rusija učestvovala samo ako prvo odgovara za ratne zločine.

„Svaki prijedlog Ukrajine se u suštini svodi na zahtjev da se njen teritorijalni integritet opet uspostavi – uključujući i Krim“, piše portal.

Sa druge strane, Putin i Lavrov su i prethodnih nedjelja poručivali da cilj ostaju „denacifikacija" i „demilitarizacija" Ukrajine. „Rusija time nije povukla nijedan od ratnih ciljeva. Ne vidi se o čemu bi moglo uopšte da se pregovara sa Ukrajinom“, piše tagesschau.de.

Prema toj analizi, poslije mjeseci stradanja i tvrdnji da svaka od strana može da pobijedi na frontu, ni ruska ni ukrajinska javnost još ne bi bile spremne da prihvate pregovore.

nr (ard, zdf, dlf, dpa, bbc)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu