Nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić 11. jula u Srebrenici je pred kamerama doslovno najavio zločine nad civilima tzv. „sigurnosna zone“ Ujedinjenih naroda. „Evo nas u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga, poklanjamo srpskome narodu ovaj grad. Napokon, došao je trenutak da se, poslije bune protiv dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru“, kazao  je Mladić. U Potočarima kod Srebrenice lično se angažirao u prisilnoj deportaciji civila. „Ne bojte se ništa, samo polako. Neka prvo idu žene i djeca. Doći će trideset autobusa i prebacit ćemo vas prema Kladnju.“

U optužnici se navodi da je Mladić komandovao snagama „bosanskih Srba“ koje su terorizirale Sarajevo, pri čemu je i sam birao ciljeve artiljerijske vatre: «Velešiće tuci i Pofaliće tuci. Tamo nema srpskoga življa mnogo.“ Bivši komandant VRS-a tereti se i da je tokom intervencije NATO-a 1995. godine za taoce uzeo stotine pripadnika snaga UNPROFOR-a. Tužiteljstvo ga smatra odgovornim i za zločine u Bosanskoj Krajini gdje je, po uzoru na praksu iz nekih ranijih ratova, oformljena mreža koncentracijskih logora za civile kroz koje su prošle desetine hiljada ljudi. 

Novi dokazi i argumenti odbrane

U ovom predmetu očekuje se utvrđivanje Mladićeve individualne i komandne odgovornost za zločine koji mu se stavljaju na teret, iako je on kao član udruženog zločinačkog poduhvata pomenut u nekoliko presuda, uključujući i nepravosnažnu presudu Radovanu Karadžiću. Novinarka BH radija 1, Mirela Huković-Hodžić podsjeća da su se o zločinima za koje se tereti Ratko Mladić, po većini tačaka optužnice, haške sudije izjasnile kroz presude u ranijim predmetima. „Žrtve se nadaju da bi u ovoj presudi moglo biti presuđeno da je u nekoliko bosanskohercegovačkih općina 1992. etničko čišćenje doseglo razmjere genocida. Ni na jednom suđenju do sada Tužiteljstvo to nije uspjelo dokazati. U Mladićevom slučaju, optužba za genocid u Prijedoru 1992. godine potkrijepljena je dokazima o prijedorskoj masovnoj grobnici Tomašica. Ti dokazi u ranijim predmetima nisu razmatrani, jer su naknadno otkriveni", kaže Huković-Hodžić za Deutsche Welle.

Odbrana je Mladića od optužbi za genocid u Srebrenici branila alibijem. Bit će interesantno vidjeti kako će Sudsko vijeće to tretirati, kaže Mirela Huković-Hodžić. „Naime, odbrana je tvrdila da je Mladić od 14. jula uvečer do 17. jula bio u Beogradu na pregovorima, ali Tužiteljstvo smatra da ga to ne amnestira od odgovornosti za masovna ubistva koja su počinjena u tom periodu. Bit će interesantno vidjeti i kako će se Sudsko vijeće postaviti prema dijelu optužnice koji se odnosi na artiljerijski i snajperski teror nad Sarajevom, koju je odbrana pobijala tezom da je čitav grad bio bio legitimna vojna meta. Odbrana se, naime, poziva na presudu Žalbenog vijeća kojim su hrvatski generali Gotovina i Čermak oslobođeni odgovornosti za granitiranje Knina", napominje novinarka BH radija 1.

Hoće li izricanje presude podići političke tenzije u regiji?

Što se tiče zdravstvenog stanja optuženog, Sudsko vijeće Haškog tribunala odbacilo je sve zahtjeve odbrane u vezi sa njegovom procesnom sposobnošću. Mirela Huković-Hodžić kaže da Mladiću može biti izrečena presuda i u slučaju da se on ne pojavi na njenom izricanju. „Takvih slučajeva bilo je u Tribunalu. Iako prvostepna, dakle presuda na koju se obje strane mogu žaliti, ova presuda šalje poruku da je pravda spora ali dostižna. Šesnaeset godina Ratko Mladić se skrivao od Haškog suda, a uhapšen je kada je većina žrtava izgubila nadu da će se on ikada suočiti sa teškim optužbama“, kaže Huković-Hodžić. Ona strahuje da bi prvostepena presuda Ratku Mladiću mogla podići političke tenzije u BiH i regiji, zaoštriti retoriku i pokazati da je bh. društvo još uvijek podijeljeno na one koji Mladića smatraju herojem i one koji vjeruju da je bivši komandant VRS-a ratni zločinac. 

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović smatra da prvostepena presuda Ratku Mladiću vjerovatno neće izazvati drugačije reakcije u regiji od onih koje su već viđene kod izricanja ranijih haških presuda. „Vlasti u RS-u i srpski nacionalistički krugovi u regiji će po ko zna koji put ponoviti lakonsku priču o Haškom tribunalu kao nelegitimnom, pristrasnom, pravno neutemeljenom, antisrpskom i slično. Naravno, za očekivati je da političari pokušaju presudu iskoristiti za dalju manipulaciju ostrašćenim i pristrasnim građanima, a sve u cilju dobijanja naklonosti za izbore 2018. godine. Mediji pod kontrolom vlasti u RS-u odmah će početi pretresanje i oživljavanje sudskih procesa bošnjačkim ili hrvatskim zvaničnicima, u skladu s rasprostranjenim mišljenjem u ovom entitetu da se za ratne zločine kažnjavaju samo Srbi“, kaže Todorović za Deutsche Welle.

Propuštene šanse za suočavanje sa zločinima

On smatra da su Haški sud i druge međunarodne organizacije trebali učiniti puno više kako bi se haška suđenja približila lokalnim zajednicama, posebno sredinama u kojima su zločini počinjeni. Zato su, kako ističe Todorović, mnogima u BiH ova suđenja izgledala daleka, nestvarna, kao nešto što je „ni na nebu ni na zemlji". „I to je jedan od razloga zbog kojih je potpuno izostalo suočavanje javnosti sa zastrašujućim zločinima zbog kojih počinioci ili naredbodavci i odgovaraju pred Haškim tribunalom", kaže Todorović.

Ratko Mladić rođen je 1943. godine u selu Božanovići kod Kalinovika. Vojnu i Komandnoštabnu akademiju bivše JNA (Jugoslovenske narodne armije) završio je u Beogradu. 1991. godine poslan je u Knin kako bi organizirao pobunjene Srbe iz tzv. Republike Srpske Krajine. U Hrvatskoj ga smatraju odgovornim za artiljerijske napade na Šibenik, Zadar i Sinj. Od 12. maja pa do kraja rata u BiH bio je komandant Glavnog štaba VRS-a. Jula 1995. godine optužen je za genocid u Srebrenici, nakon čega mu se gubi svaki trag. Uhapšen je u Srbiji u maju 2011. godine. Ratko Mladić je bio na platnom spisku Beograda do 2001. godine.