Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma je odbacilo sve žalbe koje je uputila Mladićeva odbrana. Istovremeno je odbijena i žalba tužilaštva da Mladić bude osuđen za genocid i u pet opština u BiH. Presuda je identična prvostepenoj.

Odbijene Mladićeve žalbe

Povodom žalbe Mladića da je sud u prvostepenoj presudi načinio više grešaka kada je zaključio da je udruženi zločinački poduhvat (UZP) postojao, zaključeno je da Mladić nije pokazao da je prvostepeno vijeće pogriješilo, uz suprotno mišljenje sudije Nijambe. Dodali su da prvostepeno vijeće nije pogriješilo ni prilikom ocjenjivanja dokaza za koje on tvrdi da su oslobađajući.

Povodom žalbe Mladića zbog prava na pravično suđenje, predsjedavajuća Žalbenog vijeća je rekla da je ono, uz suprotno mišljenje jednog sudije odbilo osnove žalbe.

Kada je riječ o udruženom zločinačkom poduhvatu u vezi sa opsadom Sarajeva i kampanjom snajperskog djelovanja i granatiranja Vijeće je utvrdilo, uz suprotno mišljenje sudije Nijambe, da je Mladić dijelio namjeru da radi na postizanju zajedničkog cilja u vezi sa Sarajevom i da je tome doprinijeo.

Zaključeno je i da su genocid, istrebljenje i ubistvo postali dodatna sredstva sa ostvarenje UZP u vezi sa Srebrenicom. Presuđeno je da je Mladić dijelio namjeru da se ostvari zajednički cilj u vezi UZP.

Žalbeno Vijeće, uz suprotno mišljenje sudije Nijambe, smatra da je neuvjerljiva tvrdnja da je Mladić djelovao na premještanju civila iz humanitarnih razloga.

Vijećem je predsjedavala sutkinja Priska Matimba Nijambe iz Zambije. Članovi Vijeća su sudije Mustafa El Baž iz Alžira, Aminata Engum iz Gambije, Elizabet Ibanda-Nahamija iz Ugande i Sejmor Penton sa Jamajke.

Kratka povijest procesa

Prva optužnica protiv Mladića podignuta je u Haškom tribunalu još u novembru 1995. godine. Međutim optuženi je bio u bijegu i krio se sve do maja 2011. kada su ga u Lazarevu kod Zrenjanina uhapsile vlasti Srbije i izručile Haškom tribunalu.

Suđenje je počelo 2012. i trajalo je 530 dana. Prvostepeno vijeće, kojem je predsjedavao holandski sudac Alfons Ori, osudilo ga je na doživotni zatvor. Govoreći o točki optužnice kojom se Mladića tereti za genocid u Srebrenici, predsjedavajući sudija Ori je rekao da je „Vijeće konstatiralo da su pripadnici Vojske Republike Srpske namjeravali da unište bosanske muslimane koji su činili dio zaštićene grupe".

U novembru 2017. je Haški tribunal prvostepeno osudio Mladića na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida u Srebrenici u ljeto 1995. godine, progona Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teroriziranja civila tokom četvorogodišnje opsada Sarajeva i uzimanja pripadnika mirovne misije Ujedinjenih nacija kao talaca.

Prvostepenom presudom Mladić je proglašen krivim za deset od jedanaest točaka optužnice. Oslobođen je jedino krivice za genocid u općinama Prijedor, Sanski Most, Kotor Varoš, Foča i Vlasenica 1992. godine.

Sušenje Ratku Mladiću 2017. je bilo posljednje na Haškom tribunalu na kojem je izrečena presuda. Posljednjeg dana 2017. Haški tribunal je zvanično prestao da postoji, a njegove nadležnosti i preostala suđenja preuzeo je Mehanizam za međunarodne krivične sudove.

dr,džs,beta,dpa

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu