Od formiranja tzv. Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna 1993. g. do kraja rata, u međubošnjačkom sukobu poginulo je 3.000 ljudi. Tvorac ove paradržave Fikret Abdić, uskoro bi se mogao naći na slobodi.

Govoreći o karakteru proteklog rata u BiH, predsjednik Jevrejske zajednice  Jakov Finci svojevremno je izjavio da je rat u ovoj zemlji "u početku imao obilježja klasične agresije, potom građanskog, a na kraju i bratuobilačkog sukoba". Treću definiciju Finci je ilustrirao unutarbošnjačkim sukobom u Bosanskoj, odnosno "ljutoj" Krajini, području koje obuhvata općine Bihać, Cazin, Bosansku Krupu, Bužim i Veliku Kladušu.

Dogovor sa Tuđmanom i Miloševićem

Ratni zločinac Fikret Abdić "Babo" je tzv. Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu (APZB) formirao 1993. godine u dogovoru sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom zbog "neslaganja sa tadašnjom politikom Stranke demokratske akcije (SDA) i predsjednikom Alijom Izetbegovićem". Uslijedili su sporazumi sa Matom Bobanom (predsjednikom HDZ-a BiH i tzv. Hrvatske Republike Herceg Bosne) i Radovanom Karadžićem (predsjednikom SDS-a i Republike Srpske).

Ratni komandant 501. brigade 5. korpusa bivše Armije Republike BiH i ratni načelnik 5. korpusa Mirsad Selmanović za Deutsche Welle kaže da su u napadima na regularne vojne snage Armije BiH, 5. korpus, učestvovale srbijanske specijalne i paravojne formacije. "Fikret Abdić je kasnije doveo i oficire iz Srbije i kriminalce poput Legije, koji ni Srbiji nisu valjali, ali eto jesu Fikretu Abdiću", kaže Selmanović.

Miloševićeva podrška Fikretu Abdiću

Podršku Abdićevim snagama pružali su i tzv. Arkanovi "Tigrovi", "Panteri" Ljubiše Savića "Mauzera", a u operacije je navodno bio uključen i bivši šef Miloševićeve službe Državne bezbjednosti (DB) Jovica Stanišić. "Kompletan vojni i politički vrh Srbije, tzv. Republike Srpske Krajine, bivše Republike Herceg Bosne i Republike Srpske bili su uključeni u napade na regularne snage Armije BiH,", kaže Selmanović.

Najteže borbe vođene su između Bošnjaka, pripadnika regularnih jedinica 5. korpusa Armije BiH i snaga lojalnih Fikretu Abdiću. "U tom sukobu je poginulo blizu 3.000 Bošnjaka i kada se sve to sabere, onda se vidi kakve su katastrofalne posljedice procjene Fikreta Abdića", kaže Selmanović. Tokom ovih sukoba, počinjeni su i brojni ratni zločini. O logorima koje su formirale vlasti tzv. APZB, svjedočio je i specijalni izvjestitelj za ljudska prava Tadeusz Mazowiecki.

"U Abdićevim logorima većinom su bili zatvoreni civili koji se nisu slagali sa njegovim političkim shvatanjima i zarobljeni pripadnici 5. korpusa Armije BiH. U tim logorima je bilo svega, od maltretiranja do strijeljanja, tako da je Fikret Abdić morao odgovarati za zločine koje su on i njegovi sljedbenici počinili. Da nije, na ovome svijetu ne bi bilo ni 'p' od pravde", kaže Selmanović.

Od uspješnog privrednika do ratnog zločinca

Kada su jedinice 5. korpusa Armije BiH izvojevale pobjedu nad Abdićevim paravojnim snagama (akcija "Tigar-sloboda 94" i završne operacije 1995. godine), samoproglašeni lider APZB Fikret Abdić pobjegao je u Hrvatsku, gdje je sve do smrti Franje Tuđmana uživao zaštitu režima. Abdić je u Bihaću optužen za ratne zločine, a u julu 2002., Sudsko vijeće Županijskog suda u Karlovcu osudilo ga je prvostepenom presudom na kaznu od 20 godina zatvora.

Karlovački sud je utvrdio da je Abdić "protivno Ustavu BiH proglasio tzv. APZB i kao vrhovni komandant tzv. Narodne odbrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao otvaranje logora i prihvatnih centara u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani protivnici uspostave APZB-a". Konačnu presudu donio je Vrhovni sud Hrvatske 2005.. Fikret Abdić "Babo" je proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu od 15 godina.

Nakon što je odslužio dvije trećine kazne, porodica i članovi Demokratske narodne zajednice (DNZ), političke partije koju je Abdić osnovao 1993., očekuju da bi "Babo" mogao biti prijevremeno oslobođen. Funkcioner DNZ-a Rifat Dolić priželjkuje Abdićev povratak u politiku. "Abdić je čovjek koji još uvijek može puno toga uraditi, promijeniti političku i ekonomsku scenu u BiH, posebno kada je u pitanju obnova i ponovno pokretanje Agrokomerca", kaže Dolić.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. ur.: Azer Slanjankić