1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaHrvatska

Različita percepcija Oluje

5. august 2026

Mediji u Hrvatskoj s jedne i Srbiji i Republici Srpskoj s druge strane, kao i prijašnjih godina dijametralno suprotnih stajališta prate obilježavanje Oluje. Jedno što je u Hrvatskoj sve usredotočeno na unutarnje sukobe.

Vojnice Hrvatske vojske u Kninu
Hrvatska Oluju obilježava kao državni praznikFoto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL/picture alliance

Hrvatski mediji obljetnicu prate kao državni praznik: obilježavaju se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, uz 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja kojom su, i oko ovog pitanja u Hrvatskoj vlada suglasje, okupirani teritoriji Hrvatske oslobođeni od pobunjeničke okupacije. 

No ove godine obilježavanje se odvija u sjeni nesuglasica između Vlade i Ureda predsjednika i prije svega zbog toga što je predsjednik zabranio sudjelovanje hrvatskih vojnika na vojnom mimohodu u Parizu, a načelnik Glavnog stožera koji je poslušao tu zapovijed izgubio je povjerenje Vlade. Središnja svečanost održava se 5. kolovoza u Kninu a više se upozorava na mjere predostrožnosti zbog velikih vrućina koje ovih dana vladaju Hrvatskom.

Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), iskoristila je i priliku da kritizira gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića iz pokreta Možemo! da glavni zagrebački trg na Dan pobjede ne krasi niti jedna jedina hrvatska zastava.

Srbija: dan žalosti i "etničkog čišćenja"

Srpski mediji koriste posve drukčiju terminologiju: govori se o "najvećem zločinu etničkog čišćenja poslije Drugog svjetskog rata", pri čemu je za samo 48 sati područje bivše Republike Srpske Krajine bilo "etnički očišćeno", uz oko 2.000 ubijenih ili nestalih Srba i više od 220.000 prognanih. Podaci centra "Veritas" govore o istim brojkama, opisujući to kao najveći egzodus civilnog stanovništva u Europi nakon Drugog svjetskog rata. 

Srpski mediji koriste posve drukčiju terminologiju: govori se o "najvećem zločinu etničkog čišćenja poslije Drugog svjetskog rata"Foto: Tom Hanson/AP Photo/picture alliance

Neki tekstovi otvoreno prenose i rusku perspektivu: Rusko veleposlanstvo u Beogradu priopćilo je da je Oluja postala "jedna od najtragičnijih stranica novije povijesti Balkana", uz optužbe da posebnu odgovornost snose NATO i EU.

Republika Srpska: zajedničko obilježavanje sa Srbijom

Iz BiH dolazi slika podijeljenog društva: Srbija i Republika Srpska već godinama zajednički organiziraju"Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe", a ovogodišnja ceremonija održana je 4. kolovoza u Mrkonjić Gradu. Dio izvještavanja povezuje Oluju s kasnijom operacijom "Maestral" u BiH, tvrdeći da su hrvatske i "muslimanske" snage ubile dodatnih 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika.

Zanimljiv je i glas umjerenije analitike unutar bosanskoheregovačkog medijskog prostora: hrvatski analitičar Davor Đenero iznio je stav da i Hrvatska i BiH griješe jer godišnje obilježavanje Oluje ne insistira dovoljno na širem kontekstu operacije, uključujući Splitsku deklaraciju.

 

Preskoči naredno područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči naredno područje Ostale teme