Grlimo se. Obuzima nas topao osjećaj. Zauzimamo više prostora u sobi i individualne granice nestaju pa makar i samo na sekundu. Željeni prijatni zagrljaj nam može dati osjećaj povjerenja, naklonosti, sigurnosti i utjehe. Rukovanje, milovanje, zagrljaji, poljubac u znak pozdrava: Ovakvi dodiri su za ljude esencijalni.

No zbog mjera za suzbijanje pandemije virusom korona moramo odustati od ovakvih kontakta. Mnogima od nas je tek nakon gubitka ovih dodira postalo jasno koliko su oni važni.

Zašto trebamo dodire?

"Naša vrsta, Homo sapiens, pripada sisavcima", objašnjava profesor psihologije Martin Grunwald. On je šef Odjela za istraživanje dodira na Institutu Paul-Flechsig, koji se bavi istraživanjem mozga, a pripada Univerzitetu Leipzig.

"Prva životna faza naše vrste za nas može biti dobra samo onda ako imamo dovoljno tjelesnog kontakta. Ni jedno dojenče se ne može dovoljno razviti ako nije tjelesno stimulirano. Podražaji dodirom dovode do tjelesnog rasta."

Prema Grunwaldovom mišljenju podražaji dodirom su također vrlo važni za redukciju stresa. Uz to postoji i sporedni efekt tjelesne interakcije i on u konačnici služi da osigura da nismo sami na ovom svijetu. Utoliko dodiri imaju centralnu socijalnu funkciju.

"Ova fizička razina naše komunikacije služi i tome da razvijamo dobre i stabilne veze, da ih gradimo i održavamo, daleko od svih seksualnih akcija i daleko od svih seksualnih motivacija."

Pri tome dodir nije uvijek dodir. Brojni preduvjeti moraju postojati kako bi se fizički kontakt pozitivno odrazio, kaže profesor Grunwald: "Mora doći u pravo vrijeme od prave osobe pravom jačinom na pravi dio tijela".

- pročitajte i ovo: 10 savjeta za preživljavanje lockdowna

Na podražaj dodirom dolazi reakcija opuštanja

I šta se dešava u našem mozgu ako nas nama bliska osoba ugodno ili prikladno adekvatno dotakne?

"Na razini percepcije takvi adekvatni podražaji dodirom se pretvaraju u pozitivne emocije", kađe Grunwald.

"Na neuropsihološkom, neurološkom nivou podražaj dodirom pretvara se u podražaje opuštanja, dakle dovodi do reakcije opuštanja."

Svjesna kontrola i odricanje dovode do stresa

Koliko nas pogađa "fizička distanca" ovisi od toga koliko individualno imamo jaku potrebu za tjelesnim kontaktom. Postoje ljudi koji imaju vrlo jaku potrebu za fizičkom interakcijom i ljudi koji radije žive sami. Neki također ne vole da ih iko dotiče.

"Ako neko ima jaku potrebu za fizičkom interakcijom ili je naviknut na to u svakodnevnici i sada mora od toga odustati onda to naravno vodi do povećanih stresnih reakcija i ta osoba mora svoje potrebe shodno tome kontrolirati", kaže Grunwald.

"Svaka forma svjesne kontrole i odricanja znači naravno da se reagira povećanjem emocija stresa. Time se stvaraju i strahovi jer onda nedostaje umirujuće dejstvo poznate fizičke interakcije u svakodnevnici", navodi on dalje.

To se mora uzeti ozbiljno, kaže on: "Odricanje od tjelesne komunikacije može dovesti i do klinički relevantnih simptoma."

"Odustati od nečega, mladi ljudi to ne mogu"

Odustajanje od dodira ne pogađa sve starosne skupine podjednako teško. Prije svih mladi i mlade odrasle osobe su posebice teško pogođene mjerama zbog korone. "Ove grupe sužželjne komunukacije, žele upoznati druge ljude, otkriti nove životne prostore a tu spada upravo kontakt sa drugim ljudima", kaže Grunwald. "Smjestiti ove grupe sada iza monitora i iza laptopa je naravno teško", kaže on.

Što su ljudi mlađi to im teže pada vježbati odricanje, kaže on i dodaje: "Stariji ljudi to mogu, ali mladi ljudi još nisu imali to iskustvo odricanja. Mentalni stres nastao koronom je kod mladih ljudi stoga znatno veæi nego kod starijih."

To je skriveno u našoj društvenoj DNA

Čovjek je doduše biće navika, ali to ne ide toliko daleko da zaboravimo biti socijalna bića kada prestane opasnost.

"Tjelesna interakcija sa drugima je dio naše životne forme kao Homo sapiensa i to je tako reći u našoj biološkoj ili u našoj društvenoj DNA. To je određeno našim iskustvima koja smo napravili kao djeca, kao dojenčad. Mi ćemo se vratiti toj osnovnoj vrsti komunikacije," ubijeđen je Grunwald.

U tome će prije svih prednjačiti mlada generacija. "Ona će se ponovo izboriti za svoju fizičku komunikaciju jer ispred sebe imaju čitav život," kaže psiholog.

"Izbor partnera nije završen kao ni izbor zanimanja. Ličnost mora još sazreti i tu još spada intenzivna komunikacija sa drugim ljudima."

Dakle bez panike: Nećemo mutirati u nekakva online-bića. "Za to se pobrinula biološka osnova," umiruje Grunwald.

Zamjena za nedostatak kontakta

No kako bi se mogao nadomjestiti nedostatak kontakta u vrijeme korone?

"Istraživanje pokazuje vrlo jasno da kada se naša vrsta integrira sa drugim sisavcima onda obje strane od toga profitiraju", kaže Grunwald.

Jedan od njegovih prijedloga glasi: organizirajte sebi profesionalne fizioterpaijske masaže.

Osobe koje nude profesionalna maženja, pod uvjetom poštivanja određenih propisa, su posljednja preporuka profesora Grunwalda.

Pri tome je on siguran da će čovječanstvo preživjeti i ovo vrijeme: "Preživjelo je mnogo toga: kugu, koleru, svjetske ratove. Zidovi nisu trajati vječno, a preživjeli smo i Donalda Trumpa. Dakle, doći će i vrijeme nakon korone."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android