Vozači u Rusiji satima čekaju na benzinskim pumpama, a u pojedinim regionima i danima. U potrazi za otvorenim pumpama ljudi obilaze čitave gradove, spavaju u automobilima i čekaju da dođu na red. Često dolazi i do sukoba među onima koji čekaju.

Posljednjih mjeseci Ukrajina je pojačala napade dronovima na ruske rafinerije nafte. Ukrajinske snage su 6. jula napale rafineriju u Omsku, udaljenu oko 2.500 kilometara od ukrajinske granice. Kijev je već gađao svih deset najvećih ruskih rafinerija – od Lenjingradske oblasti do Omska. Time se dodatno produbljuje kriza sa gorivom koja je zahvatila mnoge ruske regione.

Rusi prelaze na druga prevozna sredstva

Stanovnici brojnih ruskih oblasti žale se na zatvorene benzinske pumpe i kilometarske kolone ispred rijetkih pumpi, koje još imaju goriva. Jedna stanovnica Gelendžika kaže da već tri dana bezuspješno pokušava da natoči benzin. Na pumpu je stigla u pet ujutru i prespavala u automobilu, ali ni tada nije uspjela da kupi gorivo.

„To je bukvalno borba za opstanak", kaže ona.

Po njenim riječima, problem nije samo nestašica, već i preprodavci koji kupuju gorivo i prodaju ga po znatno višim cijenama.

Najgora situacija je, prema snimcima očevidaca objavljenim na društvenim mrežama, u Čiti u Zabajkalju. Tamo vozači čekaju u redovima i po 36 sati. Nekima tokom čekanja nestane goriva pa automobile moraju da guraju. Korisnici interneta navode i da pojedinci prodaju mjesta u redu za čak 35.000 rubalja (oko 400 evra).

Zbog nestašice goriva mnogi Rusi mijenjaju svakodnevne navike. Neki se udružuju i zajedno idu u kupovinu ili voze djecu u školu, dok drugi prelaze na javni prevoz. Jedna stanovnica Irkutska kaže da je, nakon neuspješnih pokušaja da natoči gorivo, počela da koristi autobuse i taksije.

Međutim, ni taksi-prevoz nije pošteđen krize. Prema pisanju lista „Komersant“, taksisti rjeđe rade i češće otkazuju duže vožnje, što je već dovelo do rasta cijena prevoza.

U ruralnim krajevima sve više ljudi kupuje konje umjesto automobila. Telegram kanal „Maš“, pozivajući se na uzgajivače, navodi da je potražnja za radnim konjima posljednjih nedelja višestruko porasla. Konji se koriste za rad u šumi, pri košenju sena i u svakodnevnoj poljoprivredi.

Porasla je i prodaja bicikala. Kompanija CDEK.Shopping saopštila je da je u junu prodaja bicikala bila veća za 131 odsto nego u maju, dok je promet porastao za 263 odsto. Bicikli se sve češće posmatraju kao alternativa automobilu.

Šta kažu vlasti?

„Ura! Sada sam zvanično pješakinja“, napisala je jedna stanovnica Krasnodara, navodeći da nije mogla da natoči gorivo jer je lokalna pumpa prodavala benzin samo „specijalnim vozilima“. U tu kategoriju spadaju i automobili državnih službenika, piše ruski portal „7x7“.

Novinari su, prema tom izvještaju, otkrili najmanje četiri regiona u kojima se gorivo prodavalo samo osobama sa službenim legitimacijama.

Takvi navodi izazivaju žestoke rasprave na društvenim mrežama. Pojedini korisnici optužuju vlasti da umanjuju razmjere problema. Poslanica Državne dume Nina Ostanina kritikuje ćutanje ministara, dok je gotovo trećina rafinerija van pogona.

„Zašto ćute ministar poljoprivrede i nadležni potpredsjednik vlade uoči žetve? Zemlja bi mogla ostati bez žita, što bi pod međunarodnim sankcijama bilo ravno smrtnoj presudi“, napisala je na Telegramu.

Savezne vlasti, međutim, negiraju da postoji sistemska nestašica goriva. Tvrde da su problem izazvali panična kupovina i špekulanti. Potpredsjednik vlade Aleksandar Novak kaže da se nestašice javljaju samo na pojedinim pumpama i da je potražnja u cijeloj zemlji porasla za 20 do 30 odsto.

„Goriva ima dovoljno, potrebno je samo reorganizovati logistiku“, poručuje Novak.

Sličan stav imaju i regionalne vlasti. Guverneri Krasnodarske oblasti, Irkutske oblasti i Pskovske oblasti okrivljuju trgovce za širenje panike među stanovništvom.

„Ljudi strahuju da neće moći normalno da se kreću, da idu na posao i brinu o djeci. Taksisti i mala preduzeća prave zalihe kako bi izbjegli gubitke, a poljoprivrednici se plaše kvarova mašina i propasti žetve. To podiže potražnju", rekao je guverner Pskovske oblasti Mihail Vedernikov.

Pad povjerenja u Putina

Zbog problema sa gorivom opada i povjerenje u ruskog predsjednikaVladimira Putina. Prema anketi Fondacije za javno mnjenje (FOM) sprovedenoj od 19. do 21. juna, povjerenje je za nedelju dana palo sa 74 na 69 odsto – na najniži nivo od početka sveobuhvatnog rata protiv Ukrajine.

Istovremeno raste zabrinutost zbog ekonomskih prilika, prije svega zbog rasta cijena i troškova života.

Ipak, to ne znači da se približava kraj rata. Prema anketi centra „Levada“, objavljenoj u junu, podrška vojnoj operaciji čak je porasla: trenutno je podržava 30 odsto ispitanika, što je šest procentnih poena više nego u martu 2026.

Većina građana – 60 odsto – smatra da bi Rusija trebalo da započne mirovne pregovore, ali je taj procenat od februara 2025. pao za sedam poena. Sociolozi navode da je sličan kontinuirani pad podrške pregovorima posljednji put zabilježen krajem 2023. i početkom 2024. godine.