„Dvije pobjede u sedam dana“, tako je počeo lider SNSD-a Milorad Dodik obraćajući se javnosti nakon što su pristigli rezultati iz većine opština. I zaista, riječ je o odličnom rezultatu ove partije, posebno ako se uzme u obzir da je prije četiri godine SNSD izgubio gotovo 20 načelničkih pozicija, a Dodik u toj izbornoj noći rekao: „Čuo sam glas naroda".

Da li je zaista Dodik čuo glas naroda ili su drugi faktori uticali na ovakav razvoj događaja? Da li su dvije političke pobjede u sedam dana, od kojih je jedna ona na referendumu, međusobno povezane i koliko je zaista takva politika bila vjetar u leđa aktuelnoj vlasti da bude pobjednik lokalnih izbora?

Debakl zbog koketiranja sa referendumom 

"Koketiranje sa referendumom je jedan od glavnih razloga zašto je opozicija doživjela debakl. Referendum sam po sebi nije nužno morao ići u prilog nijednoj partiji konkretno. Međutim Savez za promjene je načelno i formalno podržao referendum, pa kasnije, kako je vrijeme odmicalo, pokazali su izrazito ambivalentan odnos i određenu neodlučnost, što je skoro pa sigurno kod patriotski orijentisanih birača – a kojih je po svemu sudeći najviše – stvorilo animozitet i odlučili su da ih kazne na lokalnim izborima”, kaže analitičar iz Banjaluke Vojislav Savić, dodajući i da je način vođenja politike SNSD-a očigledno naišao na podršku birača.

Savez za promjene koga čini nekoliko partija, među kojima su glavne opozicione: SDS, PDP i NDP, formiran je povodom opštih izbora 2014. godine. Njegovi političari su trenutno u vlasti na državnom nivou, iako je ovo drugi izborni ciklus u kojem nisu uspjeli da ostvare cilj, onaj zbog kojeg su i formirani, a to je rušenje SNSD-ove vlasti u Republici Srpskoj.

Savez za promjene htio da bude veći Dodik od Dodika

"Savez za promjene je sebi dopustio najveću grešku, a to je da prihvati ideologiju Milorada Dodika i da se takmiči u okviru te ideologije. Na taj način izgubio je svoje ideološko polje. S druge strane, Savez za promjene nije uspio da razvije alternativu koja bi mogla Republiku Srpsku da definiše kao demokratičnu, pluralnu društvenu zajednicu. Ovako, takmičeći se sa Dodikom, oni su pokušali da budu više Milorad Dodik nego istinska ideologija”, kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz, ističući da je nedavno održani referendum o obilježavanju Dana RS bio presudan u slabljenju opozicije i jačanju Dodika.

SNSD je osvojio načelničke pozicije u opštinama koje su godinama bili bastioni SDS-a. Na Pale je došao nakon 20 godina vlasti SDS-a.  Iako relativno dobar rezultat na prošlim lokalnim izborima, prije četiri godine,  SDS i partije okupljene oko njega nisu uspjele da održe taj rezultat.

Uništena opozicija i ojačan bošnjački nacionalizam

“Igrajući se referendumom, Dodik je uništio opoziciju u RS i ojačao bošnjački nacionalizam. Tako da nas to uvodi u novu vrstu krize, jer Dodik sada ima puno pravo da traži prekompoziciju vlasti na državnom nivou i puno pravo da pokuša destabilizovati BiH ukoliko mu taj zahtjev ne bude ispunjen”, kaže Kazaz.

Analitičari smatraju da pad SDS-a, koji je nosilac opozicije, a time i krivac za ovako loš rezultat Saveza za promjene, počinje odlaskom Dragana Čavića sa mjesta predsjednika partije i dolaskom Mladena Bosića. Za vrijeme njegovog mandata, ljudi koji su do tada "nosili” partiju: Dragan Kalinić, Dušan Stojičić, Momčilo Novaković, Vojislav Gligić, Slavko Dunjić, itd., napustili su je ili bili izbačeni, a novi kadar očito nije imao kapacitet za nastup na političkoj sceni u RS.

Ostavke neminovne

"Izbori se ne odlučuju samo u posljednjem mjesecu kampanje, niti pet dana pred izbore, već u dobroj mjeri i tokom cijelog mandata. Savez za promjene je sada na prekretnici. Očigledno je da je najveći gubitnik u tom druženju za sada SDS koji je svoju najsnažniju infrastrukturu i podršku stavio na raspolaganje manjim partijama koje su od toga profitirale i maltene se vratile iz mrtvih za ove četiri godine. Ako ne dođe do ostavki određenih funkcionera i preporoda sa mlađim kadrovima, mislim da je kraj tog savezništva više nego očigledan”, kaže analitičar Vojislav Savić.

Ostavke su najavljene, međutim o tome će se odlučivati na sastancima stranačkih organa, kako je sinoć saopšteno iz SDS-a. S druge strane, Savez za promjene, prema tvrdnjama analitičara, mogao bi pored problema unutar stranaka da se suoči i sa SNSD-ovim zahtjevom za izlaskom iz vlasti na državnom nivou, s obzirom na to da ta stranka legitimitet crpi iz rezultata sada održanih lokalnih izbora. Ukoliko se to desi, izvjesno je da će se BiH naći pred još jednom krizom, a s obzirom na to da već sada nezvanično počinje kampanja za opšte (parlamentarne) izbore 2018. godine, teško je očekivati da će neka od strana dozvoliti politički poraz.