Reforma Ustava u oblasti pravosuđa bi, prema najavama iz Ministarstva pravde, trebalo da bude spremna za referendum do proljeća. Tada najkasnije moraju da se održe redovni beogradski izbori. A možda se i jedno i drugo desi ranije. Početkom avgusta je Blic prenio saznanja da Vučić hoće na gradske izbore već u januaru. Spajanje izbora za gradske odbornike i ustavnog referenduma bi nesumnjivo omogućilo Vučiću da opet bude na svakoj banderi, da još jednom svojim likom povuče listu naprednjaka.

Tekst predloženih promjena u oblasti pravosuđa trebalo bi da bude poznat do kraja godine te će biti proslijeđen Venecijanskoj komisiji, kaže pomoćnik ministarke pravde Čedomir Backović, koji je zadužen za pregovaračko poglavlje 23. Nakon toga će, kako procjenjuje, za skupštinsku proceduru i referendum biti potrebno „četiri do šest" mjeseci.

„Sam formalni proces promjene Ustava, koji je prilično zahtjevan, diktira da bi bilo izuzetno logično i praktično da se o jednom trošku mijenja Ustav – a ne da se mijenja sada za pravosuđe, sutra za državnu upravu, prekosutra za ekologiju", kaže Backović za DW. Dodaje da se o drugim promjenama Ustava priča i piše u medijima, ali da je Ministarstvo, čiji je funkcioner, nadležno jedino za oblast pravosuđa.

Šta je sve u paketu?

U bućkurišu najava i špekulacija je i takozvani „unutrašnji dijalog" o Kosovu pa se postavlja pitanje da li bi mijenjanje ili brisanje preambule Ustava takođe moglo da bude tema referenduma. Osim toga, Vučić je još kao premijer pominjao potrebu da se smanji broj narodnih poslanika.

Dio opozicije strahuje da će Vučić, po ugledu na Erdogana sa kojim dijeli simpatije prema kariranim sakoima, pokušati da promijeni i čitav politički sistem tako da sa Andrićevog vijenca i formalno bude nadređen Vladi. Ili pak sasvim suprotno – da se predsjednik više ne bira na direktnim izborima, čime bi Vučić uklonio nagaznu minu na koju su stale i prethodne vlasti – one nisu padale na parlamentarnim već na predsjedničkim izborima.

Opozicija je gurnuta u dilemu – da li da uopšte učestvuje u radu na izmjenama Ustava koje su istovremeno stvar ozbiljna i neophodna, ali i deo šire političke igrarije. Pokret slobodnih građana je isprva učestvovao u javnim raspravama o oblasti pravosuđa. No, kako za DW navodi njegov lider Saša Janković, taj pokret neće više učestvovati ni u zakonom propisanoj proceduri jer je „Aleksandar Vučić pozivom na lažni dijalog zloupotrijebio izmjene Ustava za svoje političke potrebe".

„Nevjerovatno, jednim potezom zaključao je dva izuzetno značajna procesa za ozdravljenje države i društva – privatizovao je pisanje Ustava i obesmislio ideju dijaloga. Čovjek, koji svakim svojim potezom ruši ustavnost i podsmijeva se dijalogu, ne može da bude nosilac ni jednog ni drugog. Dogovor s palikućom kuću ne gradi", dodaje Janković.

Prema ranijim objašnjenjima iz njegovog pokreta, u saradnji sa Demokratskom strankom zapelo je upravo zbog najave da će demokrate svoju viziju ustavne reforme pravosuđa dostaviti javnosti, ali i predsjedniku republike.

Predsjednik DS Dragan Šutanovac navodi da je njegova stranka izradila prijedlog promjena Ustava u oblasti pravosuđa jer je sadašnje stanje u toj oblasti „potpuno neodrživo i sa aspekta interesa nezavisnog sudstva, ali i daljih evropskih integracija za koje se DS zalaže od svog formiranja". Međutim njemu tempo koji nameće Vlada djeluje kao namjerno „zbrzavanje" kako bi se referendum o ustavnim promjenama održao zajedno sa beogradskim izborima.

Vučić – nezvanični nosilac liste

„Uz jaku medijsku kampanju za promjenu Ustava, to bi za SNS bio dodatni vjetar u leđa i za beogradske izbore na kojima, sve su prilike, SNS gubi vlast ukoliko ne pribjegne nekoj prevari – a to upravo može da bude referendum", navodi Šutanovac za DW. Da li će, uz neophodne izmjene pravosuđa, vlast prošlepati još neke izmjene Ustava? O tome, kaže lider DS, može samo da se nagađa s obzirom da druge izmjene Ustava mogu, ali ne moraju da se donose u skorije vreme.

Bojan Klačar, analitičar CeSID-a, smatra da nije realno da krupne ustavne promjene, koje bi dirale u zvanični status Kosova i Metohije i politički sistem budu sprovedene već početkom sljedeće godine. Ne samo da je premalo vremena za raspravu u društvu, koju zagovara upravo Vučić, već SNS još nema jasan koncept obuhvatnih promena i teško da na ovim temama može da poentira kod biračkog tela. Ali šta god bilo tema ustavnog referenduma, ne bi bilo iznenađujuće da on ide u paketu sa beogradskim izborima, smatra Klačar.

„To je strateški dobro za SNS jer podiže vidljivost onoga što oni interpretiraju kao državotvornu politiku Aleksandra Vučića. Istovremeno, tako se podiže legitimitet ustavnih promjena jer postoji rizik od male izlaznosti ukoliko se one ne povežu sa izborima. Povrh toga, to spajanje bi populistički bilo predstavljeno kao ušteda novca", navodi Klačar za DW. Dodaje da bi Vučić, kao neka vrsta nezvaničnog „nosioca liste", pomogao da se dodatno zataškaju razne afere gradskih vlasti.

Guranje ustavnih promjena kroz Skupštinu ne bi trebalo da bude problem za vladajuću većinu – pogotovo ukoliko u prvoj turi ne sadrže osetljiva politička pitanja. Dvotrećinska većina iznosi najmanje 167 poslanika, a vladajuće partije u sedam poslaničkih grupa imaju 159 mandata. Van poslaničkih grupa je još devetoro poslanika, među njima i „odmetnici" iz Nove Srbije i ostaci DSS.

Sa zvanično opozicione strane podrška bi mogla da dođe od dvojice poslanika Ugljaninove SDA Sandžaka – ta stranka je nakon predsjedničkih izbora nagrađena ulaskom u vlast sa SNS u Novom Pazaru. LDP i LSV, koje drugi opozicionari optužuju za koketiranje s Vučićem, imaju ukupno sedam poslanika.

*uskoro na DW čitajte: Reforma pravosuđa - osnova nezavisnosti sudstva ili mimikrija?